KLJUČNI SEKTORI
Ključnim gospodarskim sektorima Međimurske županije smatraju se prerađivačka industrija, osobito metalna i tekstilna te građevinarstvo.
TRADICIONALNI
INDUSTRIJSKI SEKTORI
- Metalo-prerađivačka i.
- Tekstil i prerada kože
- Poljoprivreda
- Prehrambena industrija
- Graditeljstvo
TRADICIONALNI SEKTORI
Metaloprerađivačka industrija je oduvijek glasila za glavnu gospodarsku snagu Međimurja. Danas ona obuhvaća proizvodnju lijevanog željeza, metalnih konstrukcija, ambalaže, kotlova, alata, industrijske opreme (regali, konzole, postolja, ormari), proizvoda od kovanog željeza, željezničkih vagona, te strojeva, aparata i uređaja za razne namjene (npr. poljoprivredu i prehrambenu industriju, tekstilnu industriju, stambeno-komunalno opremanje, zaštitu okoliša i drugo).
Uz to, ona nudi i niz usluga iz svoje domene, od montaže raznih metalnih konstrukcija, postrojenja, cjevovoda i slično, preko zavarivanja, bravarskih poslova i tekućeg održavanja, do projektiranja, kontrole kvalitete, strojarskih i elektrispitivanja, te osposobljavanja i atestiranja stručnih djelatnika.
U 2006. poslovalo je 117 trgovačkih društava u metalnoj industriji s 2863 zaposlena i realiziranim prihodom od 992 milijuna kuna, 5,6% više nego prethodne godine. Prosječna neto plaća isplaćena u ovoj industriji iznosila je 3.771 kunu što je 21% više od županijskog prosjeka. Istovremeno u obrtništvu poslovalo je 114 obrta u proizvodnji proizvoda od metala.
Među značajnije poslovne subjekte, ovog sektora ubrajaju se:
- Arteferro- Dohomont d.o.o. Goričan
- Centrometal d.o.o. Macinec
- EKO-Međimurje d.d. Šenkovec
- Ferokotao d.o.o. Donji Kraljevec
- Ferro-Preis d.o.o. Čakovec,
- Komet d.d. Prelog,
- Leško d.o.o. Vratišinec
- Letina-inox d.o.o. Čakovec
- Midi d.o.o. Ivanovec
- Novi feromont d.o.o. Donji Kraljevec
- Piramida d.o.o. Lopatinec
- PPM”d.o.o. Čakovec
- Primabiro d.o.o. Čakovec
- Reinox d.o.o. Brezje
- Radionica željezničkih vozila d.o.o. Čakovec
- Senko d.o.o. Štefanec
- Tehnix d.o.o. Donji Kraljevec
- TE-PRO d.o.o. Sv. Martin na Muri
- TMT d.o.o. Čakovec
- TM d.o.o. Čakovec
- Zavod za kontrolu kvalitete d.o.o. Čakovec
Ova su poduzeća izrazito izvozno orijentirana te kontinuirano ulažu u razvoj i nova znanja.
Tekstilna industrija ima dugu tradiciju u Međimurju. Unatoč brojnim problemima i žestokoj konkurenciji iz Kine i Indije tekstilna industrija se uspjela održati te je i dalje pri vrhu u županiji prema ukupnom prihodu, izvozu i broju zaposlenih. Od ukupnog broja poduzetnika županije, na tekstilne tvrtke otpada njih 56 ili 2,8%, a zapošljavaju 3 922 djelatnika ili 16,4%. Ukupni prijavljeni prihod tekstilaca Međimurja za 2006. iznosio je 724,3 milijuna kuna, a oporezovana dobit 41,5 milijuna.
Nekada najveća međimurska tekstilna tvrtka Međimurska trikotaža Čakovec, zapošljavala je preko 3000 djelatnika, ali je u razdoblju tranzicije i pretvorbe podijeljena na desetak manjih dioničkih društava, koja su zatim tijekom nekoliko godina privatizirana. Među slijednicima nekadašnjeg diva najveći su MTČ d.d. Čakovec, MTČ Tvornica rublja d.d. Čakovec, MTČ Tvornica čarapa d.d. Čakovec, MTČ Tvornica dječje trikotaže d.d. Prelog i MTČ Tvornica trikotaže d.d. Štrigova. Među značajnije predstavnike tekstilne industrije u županiji, osim MTČ-a, spadaju pretežno izvozno orijentirane tvrtke kao što su Čateks d.d. Čakovec, Betex d.o.o. Belica, Tubla d.o.o. Čakovec, Modna industrija konfekcije d.o.o. Čakovec, Modeks d.d. Mursko Središće i drugi.
Poljoprivreda. Međimurje je pretežito ruralno područje s odličnim uvjetima za poljoprivrednu proizvodnju. U Međimurju postoji približno 50.000 ha obradive površine od kojih oranice i vrtovi zauzimaju 35.667 ha, voćnjaci 2.829 ha, vinogradi 1.126 ha, a livade 9.983 ha. Prema popisu poljoprivrednog stanovništva registrirano je 21.000 poljoprivrednih gospodarstava koji u svome vlasništvu posjeduju 37.000 ha poljoprivrednog zemljišta.
Najzastupljenija kultura na oranicama su žitarice (71,68%), povrće (18%), industrijsko bilje (3,87%) i krmno bilje (3,94%). Najpoznatiji poljoprivredni proizvod Međimurja je krumpir, a županija je na prvom mjestu u Hrvatskoj s 18,3% od ukupnih površina pod krumpirom.
Ukupna površina voćnjaka u Međimurskoj županiji je 915,44 ha, od čega je 502,46 ha plantažnih voćnjaka, odnosno gotovo 55%. Udio plantažnih voćnjaka u ukupnoj površini voćnjaka na nivou Republike Hrvatske je 30%. Proizvodnja jabuka u Međimurskoj županiji pokriva oko 25% ukupne proizvodnje jabuka u Hrvatskoj.
Od većih poljoprivrednih poduzeća ističe se Agromeđimurje d.d. koje ima objedinjenu proizvodnju oraničkih kultura, voća, povrća i stoke na velikim površinama i u velikim količinama.
Prehrambena industrija. Nastavno na razvijenu poljoprivredu u Međimurju se vremenom razvila i prehrambena industrija koja je i danas snažna i perspektivna.
Poduzeće Čakovečki mlinovi je jedna od najvećih u Hrvatskoj u meljavi pšenice i proizvodnji pekarskih proizvoda, a zapošljava oko 750 radnika. Približno 2/3 žitarica koje koristi za daljnju reprodukciju dolazi s međimurskih oranica.
Nositelj mesne industrije Međimurja je Mesna industrija Vajda koja proizvodi velike količine mesa i mesnih prerađevina otkupljujući sirovinu od uglavnom domaćih stočara.
Još jedan, veliki proizvođač mesa je Perutnina Ptuj Pipo iz Čakovca, jedan od vodećih hrvatskih proizvođača pilećeg i purećeg mesa.
U mliječnoj industriji postoji nekoliko manjih mljekara, od kojih se veličinom ističe mljekara Hamer.
U novije vrijeme sve više vinogradara svoja vina etiketira i nudi kao robnu marku na tržištu. Podaci govore o 40 vinara koji proizvode 160 vina sa zaštićenim geografskim podrijetlom pa možemo govoriti i o zamahu vinarske industrije u Međimurju.
Obilježje prehrambene industrije Međimurja jest da u njoj posluje relativno mali broj subjekata koji su izrazito veliki i svojim kapacitetima i ugledom predstavljaju bitne igrače u hrvatskoj prehrambenoj industriji. Također je primjetno da većinu sirovina prehrambena industrija u Međimurju nabavlja upravo od međimurskih poljoprivrednika što je izvrstan primjer zdrave suradnje na lokalnoj razini.
Graditeljstvo je međimurska tradicija. Unatrag petnaestak godina osnovano je niz novih privatnih tvrtki koje su preuzele veliki dio graditeljskog tržišta, a među njima su najveći Team d.d. Čakovec i Međimurje Graditeljstvo d.o.o. Čakovec. Među veće graditeljske tvrtke u županiji spadaju još Tegra d.d. Čakovec, Međimurje-Inženjering d.d. Čakovec, Đurkin d.o.o. Čakovec, Izgradnja d.o.o. Domašinec, i druge. U 2006. u županiji je poslovalo 266 građevinskih tvrtki koje su zapošljavale 3513 radnika, a prijavile su ukupan prihod od 1,42 milijarde kuna i oporezovanu dobit od 39,57 milijuna kuna. Istovremeno je u poslovalo i 500 obrta u građevinarstvu.
Građevinska industrija prati trendove razvoja regionalnog gospodarstva te se nastavlja širiti uz rastuću potražnju i sve veća očekivanja klijenata.
SEKTORI U RAZVOJU
- Informacijsko-komunikacijske tehnologije
- Logistika i poslovne usluge
- Obnovljivi izvori energije
- Turizam
SEKTORI U RAZVOJU
Informacijsko-komunikacijske tehnologije. Prema izvješću Svjetskog gospodarskog foruma iz 2007. Hrvatska ima najbolje uvjete za razvoj ICT sektora u Jugoistočnoj Europi. Regulativa je znatno unaprijeđena, a država, poduzeća i velik dio građana koriste moderne tehnologije. Prema ljestvici iz ovog izvješća Hrvatska je na 46. mjestu na svijetu prema razvijenosti informacijskog društva.
ICT sektor je osobito razvijen u sjevernoj Hrvatskoj. Potencijali ovog sektora u Međimurju vezani su uz blizinu Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, koji generira sve veći broj informatički obrazovanih mladih ljudi iz Međimurja, i rastuću poduzetničku aktivnost, koja rezultira sve većim potrebama za modernim informatičkim rješenjima.
Najsnažniji iskorak u pozicioniranju međimurskog ICT sektora napravljen je osnivanjem Međimurskog IT Clustera (MIT Cluster) koji okuplja 11 poduzeća i pokazuje opredijeljenost za zajedničko djelovanje u nastupu prema tržištima i širenju obujma i kvalitete poslovanja. MIT Cluster je dio Saveza hrvatskih ICT udruga – cro.ict.
Logistika i poslovne usluge. Ovaj sektor se, u skladu s ubrzanim i tehnološki naprednim rastom, razvija kao podupirući segment gospodarstvu. Međimurje se zbog svojeg strateškog geografskog položaja i izvrsne prometne infrastrukture nameće kao idealna lokacija za uspostavljanje logističkih i distribucijski centara. Poznavanje poslovnih prilika na tržištima bivše SFRJ, poznavanje slavenskih jezika u regiji, veliki broj školovanih špeditera i prijevoznika također su aduti Međimurje kao logističkog centra, a treba naglasiti i da poduzetničke zone svojim kapacitetima mogu odgovoriti prostornim zahtjevima logističke industrije.
Vezano uz poslovne usluge, treba naglasiti potrebu tehnološki naprednih i inovativnih međimurskih tvrtki za još većim tehnološkim iskorakom i mogućnošću za testiranjem i razvijanjem svojih ideja i inovacija na još višoj tehnološkoj i ekspertnoj razini. Upravo je tu očit prostor za razvoj agencija koje će nuditi specifične savjetničke usluge na polju financiranja, marketinga, organizacije, ostvarivanja prava na korištenje poticajnih mjera, pripremi projekata za EU fondove, umrežavanja i slično. Takva poduzeća u Međimurju već postoje ali rastuće potrebe za navedenim uslugama jamče ubrzani rast sektora poslovnih usluga.
Obnovljivi izvori energije. Na početku novog tisućljeća obnovljivi izvori imaju sve veću ulogu u svjetskoj proizvodnji energije. Međimurje je područje u kojem je svijest o ograničenosti fosilnih izvora energije i potrebi iskorištavanja obnovljivih izvora visoko razvijena, a potencijali su evidentni.
Hidroenergetski potencijal se koristi već desetljećima kroz dvije hidrocentrale na rijeci Dravi. Prepoznata je prilika i u energiji vjetra te se na odabranim lokacijama provode mjerenja snage vjetra kako bi se dobili podaci o optimalnim lokacijama za izgradnju vjetroelektrana za koje su strani ulagači već pokazali zanimanje.
Sa svojim šumskim površinama i razvijenom stočarskom proizvodnjom Međimurje predstavlja potencijal i za korištenje biomase, a postojeće površine pod uljanom repicom bi se mogle dalje proširiti i na neobrađene oranice, budući da postoje konkretni interesi za proizvodnju biodizela iz ove sirovine.
Energiju sunca već koriste brojni pojedinci i poduzeća za grijanje stambenih i radnih prostora putem solarnih kolektora, a primjetno je uključivanje jedinica lokalne samouprave putem instaliranja javne rasvjete na solarni pogon.
Znatan je potencijal korištenja geotermalne energije iz dva izvora na području Međimurja, od kojih jedan u donjem Međimurju, a drugi u gornjem.
Veliki doprinos u kreiranju poticajnog ambijenta za korištenje OIE dat će i osnivanje Međimurske energetske agencije koja će aktivno sudjelovati u izradi strategije energetskog razvitka Međimurske županije, promociji energetske učinkovitosti i ispitivanju potencijala za iskorištavanje obnovljivih izvora energije na području Međimurja. MEA će, između ostalog, preuzeti i dalje razvijati ove inicijative te aktivno sudjelovati u svim nacionalnim i fondovima EU vezanim uz energetiku, pružati podršku u uvođenju dobrih energetskih praksi, promicati koncept održivosti, pružati informacije i savjete te nuditi niz drugih usluga lokalnoj zajednici.
Turizam je grana od koje sve više Međimuraca ostvaruje značajne prihode i od koje se puno očekuje u budućnosti. Globalni trendovi koji favoriziraju autentične turističke proizvode i autohtonu turističku ponudu upravo idu na ruku Međimurju koje svojim prirodnim ljepotama i kulturnom baštinom ima puno toga za ponuditi posjetiteljima. Sve se više vinara okreće ozbiljnijoj i tehnološki naprednijoj proizvodnji te brendiranju autohtonih vina, a tradicionalni kulinarski specijaliteti i ekološki proizvedena hrana veliki su adut međimurskog turizma. Primjetan je povećani broj projekata vezanih uz poboljšanje turističke ponude kao što su brojne kušaonice vina, vinske ceste, biciklističke staze i sl. a najveći poticaj razvoju turizma dala je gradnja Toplica Sveti Martin koje su se vrlo brzo pozicionirale kao vodeće toplice šire regije te kvalitetom svog proizvoda osvojile brojna priznanja i nagrade. Uspješno poslovanje Toplica nagnalo je vlasnike da prošire kapacitete i ponudu pa se može reći da je Međimurje od mjesta za izlet, postalo mjesto za odmor.
U ovom trenutku Međimurje ima 900 turističkih kreveta, od toga 400 s četiri zvjezdice. U turizam je zadnjih godina uloženo oko 25 milijuna eura, od toga 18 milijuna eura u Toplice. Ciljani razvoj turističkih kapaciteta u Međimurju smjera na 5 000 kreveta, 2000 novih radnih mjesta u turizmu i do 300 000 noćenja godišnje.
↑ Top