EUThis project is co-financed by the European Union

KALKULATOR ZA IZRAČUN POTICAJA DOSTUPAN NA STRANICAMA AIK-A

Poticajne mjere za investicijske projekte u Republici Hrvatskoj uređene su Zakonom o poticanju investicija i unaprjeđenju investicijskog okruženja (NN 111/12) i odnose se na investicijske projekte u:
• proizvodno-prerađivačkim aktivnostima,
• razvojno-inovacijskim aktivnostima,
• aktivnostima poslovne podrške i
• aktivnostima usluga visoke dodane vrijednosti.
Poticajne mjere su:
1. poticaji za mikro poduzetnike,
2. porezni poticaji,
3. carinski poticaji,
4. poticaji za opravdane troškove novih radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom,
5. poticaji za opravdane troškove usavršavanja povezanih s investicijskim projektom,
6. poticajne mjere za:
A. razvojno-inovacijske aktivnosti,
B. aktivnosti poslovne podrške i
C. aktivnosti usluga visoke dodane vrijednosti,
7. poticajne mjere za kapitalne troškove investicijskog projekta i
8. poticajne mjere za radno intenzivne investicijske projekte.
Poticajne mjere mogu koristiti poduzetnici registrirani u Republici Hrvatskoj koja izvrše
ulaganje u dugotrajnu imovinu u minimalnom iznosu od:
• 50.000€ i uz otvaranje najmanje 3 nova radna mjesta za mikro poduzetnike
• 150.000€ i uz otvaranje najmanje 5 novih radnih mjesta za male, srednje i velike poduzetnike
Prema proceduri prijave za korištenje poticajnih mjera temeljem Zakona o poticanju investicija i unaprjeđenju investicijskog okruženja poduzetnik koje želi steći status nositelja poticajnih mjera dužan je podnijeti Prijavu za korištenje poticajnih mjera u obliku propisanih obrazaca Ministarstvu gospodarstva ukoliko je veliki poduzetnik ili Ministarstvu poduzetništva i obrta ukoliko je mikro, mali ili srednji poduzetnik prije početka ulaganja.
Na sljedećem linku nalazi se kalkulator za izračun poticaja:

↑ Top

VELIKI INTERES MEĐIMURSKIH PODUZETNIKA ZA POTICAJNE MJERE NOVOG ZAKONA O POTICANJU INVESTICIJA

U ponedjeljak 29. listopada 2012., u Čakovcu, u organizaciji Regionalne razvojne agencije Međimurje REDEA-e, a u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta, održan je seminar pod nazivom Poticaji za investicijske projekte i nova radna mjesta. Svrha seminara bila je upoznati poduzetnike s poticajnim mjerama koje predviđa Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja koji je stupio na snagu 10. listopada 2012.

Tema je izazvala veliko zanimanje te se više od 60 poduzetnika odazvalo pozivu na sudjelovanje. Mjere Zakona predstavila je voditeljica Službe za potporu ulaganja i investicije u Ministarstvu poduzetništva i obrta Ljiljana Zajc, a nakon prezentacije uslijedila su mnogobrojna pitanja poduzetnika vezana za praktičnu primjenu odredbi Zakona na njihove ulagačke projekte. Seminaru su prisustvovali i predstavnici Ministarstva gospodarstva te HAMAG Investa.

REDEA će početkom sljedeće godine organizirati i dvodnevnu radionicu koja će poduzetnike zainteresirane za korištenje poticajnih mjera osposobiti za samostalnu pripremu prijave za stjecanje statusa nositelja poticajnih mjera prema predmetnom Zakonu.

↑ Top

ICPR PROGRAM ZAVRŠEN: MEÐIMURSKA ŽUPANIJA NAJBOLJE OCIJENJENA

26. rujna 2011. godine održana je završna svečanost IPA projekta Razvoj investicijskog okruženja u organizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Delegacije Europske unije u RH. Svečanosti su prisustvovali potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske za investicije, Domagoj Milošević, šef Delegacije Europske unije u RH, Nj. E. Paul Vandoren, visoki predstavnici veleposlanstava i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, župani, predstavnici županija i ostalih institucija na županijskoj razini koje su sudjelovale u Projektu.

Događaj je obilježio završetak i uspješnu provedbu jednog od najkompleksnijih projekata tehničke pomoći financiranog iz pretpristupnih fondova Europske unije (IPA komponenta III C), ukupne vrijednosti 2,5 milijuna eura.

U projekt je bilo uključeno 20 županija, s više od 230 predstavnika institucija na županijskoj razini (županije, regionalne razvojne agencije, HGK i druge), koji su aktivno sudjelovali u projektu i značajno unaprijedili svoja znanja i vještine u području privlačenja ulaganja, a na završnoj svečanosti uručeni su im certifikati za uspješno završen rad na projektu.

Ovim projektom županijski timovi su razvili standarde najboljih praksi pružanja usluga ulagačima. To obuhvaća standarde za prikupljanje, usklađivanje i pružanje informacija ulagačima, dostupnost i uređenost ulagačkih lokacija te definiranje prioritetnih sektora i donošenje marketinške strategije županija za privlačenje izravnih ulaganja.

Outreach komponenta Naprednog ICPR-a smatra se za županije najvrjednijom jer su dobile priliku sastati se s njima interesantnim potencijalnim ulagačima i partnerima. Provedeno je 10 kampanja ciljanog privlačenja stranih ulaganja kojima su predstavnicima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i članovima županijskih timova bili omogućeni izravni posjeti ulagačima diljem svijeta, kojima su na 118 održanih sastanaka prezentirane mogućnosti ulaganja u Republiku Hrvatsku. Rezultat misija je 10 dogovorenih povratnih posjeta investitora s područja Europe, SAD-a, Izraela i Singapura, te jednaki broj suradnji s institucijama i tvrtkama u inozemstvu.

Među 12 županija koje su sudjelovale u Naprednom ICPR-u, čak četiri županije ostvarile su izniman uspjeh u sva četiri ocjenjivana standarda, a Međimurska županija ukupno je dobila najviše ocjene.

↑ Top

FDI MAGAZINE: MEĐIMURJE NA 3. MJESTU PO STRATEGIJI PROMICANJA ULAGANJA

Međimurska županija našla se uz bok regijama iz Danske, Italije, Velike Britanije i Španjolske, plasiravši se na 3. mjesto među malim europskim regijama na natječaju Europski gradovi/regije budućnosti 2010./2011. koji je proveo FDI Magazine, jedan od vodećih časopisa koji se bave globalnim poslovanjem. Značajka po kojoj smo uvršteni u ovo društvo je strategija promocije izravnih stranih ulaganja, što je potvrda da su kontunuirana zajednička zalaganja županijskih institucija posljednjih godina prepoznata na europskoj razini.

Razmatrajući prednosti i potencijale Međimurja kao ulagačkog odredišta, Regionalna razvojna agencija Međimurje – REDEA prije gotovo dvije godine definirala je pristup promociji na tom području, odlučivši se za ljude kao glavnu odrednicu. Razlog tome je činjenica da većina domaćih i stranih ulagača na pitanje o razlozima ulaganja u Međimurje na prvo mjesto stavlja inovativne ljude, s inicijativnom, strašću i predane cilju. Osim toga, pokrenut je veći broj projekata kako bi se stvorili preduvjeti za privlačenje ulagača iz sektora s većom dodanom vrijednošću koji zahtijevaju višu razinu poslovnih usluga. Rad na području jačanja kapaciteta i usluga za promicanje ulaganja intenzivirat će se ponovo ove godine kroz projekt Razvoj investicijske klime u Hrvatskoj koji provode Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te Agencija za promicanje izvoza i ulaganja. Naime, riječ je o nastavku programa certificiranja kojim je Međimurska županija 2006. godine primila certifikat regije povoljne za ulaganje.

FDI magazine, koji je pokrenuo ugledni poslovni dnevnik The Financial Times, ovaj je natječaj proveo drugi puta. U konkurenciji su se ovog puta našla 223 europska grada i 142 regije, a izvršena je procjena pokazatelja podijeljenih u sedam kategorija, od gospodarskog potencijala i ljudskih resursa, do kvalitete života i promocije izravnih stranih ulaganja. Gradovi i regije rangirani su također po veličini i geografskoj poziciji. Najzapaženije je prošla Velika Britanija koja je zauzela prvo mjesto ukupno među gradovima budućnosti (London) i kao među regijama (Jugoistok Velike Britanije). Međimurje je pak svoje mjesto u spomenutoj kategoriji pronašlo kao treće među malim regijama, četvrto među južnoeuropskim regijama te trinaesto ukupno. Osim nas, među top deset južnih regija po strategiji promicanja stranih ulaganja, našle su se Hercegovina i Splitsko-dalmatinska županija.

Rezultati natječaja objavljuju se u tiskanom i internetskom izdanju FDI Magazina za veljaču/ožujak, što je od velikog značaja za promociju naše županije i pozicioniranje na europskoj poslovnoj karti, posebno u trenutnim gospodarskim uvjetima. Međimurje ima mnogo uspješnih poslovnih priča za ispričati, a ovo je jedna od potvrda. Stoga poručujemo potencijalnim ulagačima da kada odlučuju o lokaciji za pokretanje ili proširenje poslovanja, neka odaberu „Međimurje… jer uspjeh nije slučajnost“.

↑ Top

DODIJELJENE NAGRADE ULAGAČ GODINE 2009

U organizaciji Agencije za promicanje izvoza i ulaganja (APIU) i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) te pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske održana je druga po redu svečanost dodjele nagrada „Ulagač godine 2009.“ i konferencija pod nazivom „Nove mogućnosti i modeli privlačenja izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku“ u ponedjeljak 19. listopada 2009. u Kristalnoj dvorani hotela „Westin“ u Zagrebu.

Glavni cilj dodjele nagrade je promocija i poticanje novih ulaganja koja su prvenstveno izvozno orijentirana, donose višu dodanu vrijednost, stvaraju nova radna mjesta te potiču razvoj manje razvijenih dijelova Republike Hrvatske. Namjera je nagraditi i na taj način poticati ulaganja koja donose nove tehnologije i tehnološke postupke, ulaganja u istraživanje i razvoj, veći broj inovativnih proizvoda i usluga, ulaganje u edukaciju zaposlenih sa posebnim naglaskom na društveno odgovorne i ekološki svjesne ulagačke projekte po već utvrđenim kriterijima.

Nagrade su dodijeljene od strane predstavnika Vlade u sljedećih pet kategorija:

1. Novo ulaganje godine - proizvođač ambalažnog stakla Vetropack Straža iz Huma na Sutli.
2. Ulaganje s najvećim brojem novozaposlenih - Solaris iz Novigrada koja se bavi proizvodnjom fotonaponskih modula i opreme.
3. Nagrada za najinovativnije poduzeće – proizvođač plastičnih cijevi Vargon iz Kukuljanova

4. Priznanje jedinici lokalne samouprave za uspješnost na području privlačenja ulaganja – Općina Stankovci iz Zadarske županije.
5. Ulaganje u manje razvijeno područje Republike Hrvatske - proizvođač furnira Decospan Mato Furnir iz Oprisavaca kraj Slavonskog Broda.

 

U kategoriji Ulaganje s najvećim brojem novozaposlenih, nominirano je bilo i poduzeće Haix obuća d.o.o. iz Čakovca koje je u 2008. godini ulaganjem u proširenje proizvodnje, nabavu nove tehnologije, kupnju zemljišta te gradnju nove tvornice otvorilo 60 novih radnih mjesta.

U sklopu Konferencije predstavljene su 3 poduzetničke zone s najvećim potencijalom za prihvat direktnih ulaganja – Poduzetnička zona Podi Šibenik, Industrijski park Nova Gradiška te industrijska zona Janjevci kod Donjeg Miholjca. Ravnatelj APIU, Sani Ljubunčić predstavio je nove projektne inicijative i modele privlačenja izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku, nakon čega su predstavljena 2 značajna projekta – Tehnološko-inovacijski centar Međimurje - TIC i Pomorsko inovacijski centar iNavis.

Tehnološko-inovacijski centar Međimurje predstavljen je kao novi model privlačenja ciljanih investitora jer predstavlja razvoj moderne poduzetničke infrastrukture kao konkurentske prednosti u ciljanom privlačenju ulaganja. Projekt ima za ciljeve poticati tehnološki razvitak regije kroz razvoj tehnološke infrastrukture i stvaranje uvjeta za zapošljavanje i napredovanje mladih stručnjaka, stvoriti uvjete za inkubaciju na znanju utemeljenih poduzeća te poticati njihovo pokretanje i razvoj u TIC-u i regiji, stvoriti uvjete za pružanje usluga vezanih uz transfer tehnologija i komercijalizaciju inovacija te jačati regionalna i međunarodna partnerstva s ciljem pružanja kvalitetnih usluga i podrške malim i srednjim poduzećima i rastućem akademskom sektoru u Međimurju i čitavoj regiji sjeverozapadne Hrvatske.

Regionalni partner u projektu je Međimursko veleučilište u Čakovcu. Inozemni partner  je INI – Novation, institucija umrežena sa svjetskim sveučilištima i centrima za transfer tehnologije i komercijalizaciju inovacija, dok su Međimurska energetska agencija (MENEA), HGK i HOK pridruženi partneri u projektu.

↑ Top

OTVOREN HOTEL U SKLOPU “SPA & GOLF RESORTA SVETI MARTIN”

Dana 16.09.2009 otvoren je hotel  u sklopu “Spa & Golf Resorta Sveti Martin” u čiju je izgradnju, zajedno s golf igralištem te športskom dvoranom uloženo oko 300 milijuna kuna. Hotel je kapaciteta 320 kreveta, odnosno 151 moderno opremljena soba i 6 suite apartmana. Hotel ima kongresni centar za 500 osoba i luksuzni wellness centar na 1.800 metara četvornih.
Nova športska dvorana, prema riječima predsjednika Uprave Rudolfa Radikovića, pogodna je za pripreme profesionalnih športaša. Dvorana sadrži teren s pomičnim tribinama, teretanu, dvoranu za fitness ili borilačke športove. Uz hotel i dvoranu otvoren je i golf teren s 9 rupa, među prvim golf terenima u Europi koji ima grijane greenove od umjetne trave.
Predsjednik Uprave Rudolf Radiković istaknuo je kako je već u tijeku izgradnja 20 luksuznih vila, namijenjenih za prodaju te da se u daljnjoj fazi planira izgradnja drugoga hotela i zabavnog centra. U završnici te posljednje faze planirani kapacitet Resorta je oko 1.000 kreveta te 200.000 noćenja godišnje, dodao je.
Radiković je podsjetio i kako je “već sada utjecaj “Spa & Golf Resorta Sveti Martin” na Međimursku županiju izrazito povoljan jer je broj noćenja od otvaranja bazenskog i apartmanskog kompleksa do danas porastao za više od 3,5 puta, a Sveti Martin ostvaruje preko 50 posto noćenja u županiji. Ulaganje u “Resort” predstavlja jednu od najvećih green-field investicija u Hrvatskoj, a trenutno zapošljava oko 200 djelatnika.

Izvor: www.toplicesvetimartin.hr

↑ Top

OBJAVLJEN JAVNI POZIV ZA ISKAZIVANJE INTERESA ZA KUPNJU NEKRETNINA U VLASNIŠTVU MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

 

Temeljem članka 34. Statuta Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 1/07 i br. 07/09.) župan Međimurske županije Ivan Perhoč objavljuje sljedeći:

JAVNI POZIV

 

za iskazivanje interesa za kupnju nekretnina u vlasništvu Međimurske županije
1.  Predmet javnog poziva je iskazivanje interesa za kupnju sljedećih nekretnina:

1.1. Nekretnine na području Čakovca i Pribislavca (zemljište bivšeg kompleksa Hrvatske vojske u Čakovcu), upisane u:
-  z.k.ul.br. 4404, k.o. Čakovec, zk.čest.br. 1134/53/1 (identična s kč.br. 1700/2), u naravi zemljište od 380.395 m2. Namjena nekretnine prema GUP-u Grada Čakovca: dio nekretnine predviđen je za športsko rekreacijsku namjenu bez izgradnje, a dio za proizvodno-gospodarsku namjenu.
-  z.k.ul.br. 2467, k.o. Pribislavec, zk.čest.br. 805/A/1/1/1/5/1 (identična s kč.br. 3385/5 k.o. Pribislavec), u naravi pašnjak, površine 301.251 m2. Namjena nekretnine prema Prostornom planu Općine Pribislavec: nekretnina je predviđena za gospodarskoindustrijsku namjenu.

1.2. Bivša upravna zgrada grofa Feštetića u Čakovcu. Nekretnina je upisana u zk.ul.br. 22 E, etaža br. 10, Paviljon 6. Županijske bolnice Čakovec ukupne površine 1.968,47 m2 i etaža br. 11 ambulante Doma zdravlja Čakovec, ukupne površine 297,25 m2 (objekti izgrađeni na dijelu kč.br. 229/1/3/1/1 k.o. Čakovec, identična kč.br. 1038/1 k.o. Čakovec). Namjena nekretnine prema GUP-u Grada Čakovca: mješovita, pretežito poslovna namjena.

2.  Korištenje i namjena nekretnina, odnosno prostora koji je predmet ovog javnog poziva utvrđena je Izmjenom i dopunom GUP-a Grada Čakovca („Službeni glasnik Grada Čakovca“ br. 01/09.) i Prostornim planom Općine Pribislavec (“Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 1/04 i 2/07).

3.  Pozivaju se sve zainteresirane domaće i strane fizičke i pravne osobe da Međimurskoj županiji iskažu načelni interes za kupnju predmetnih nekretnina i to putem pisma namjere, zajedno sa sljedećim prilozima:
3.1. Ime i prezime te adresa ponuditelja (ako je fizička osoba), odnosno tvrtka i sjedište ponuditelja (ako je pravna osoba);
3.2. Preslika osobne iskaznice, odnosno rješenje/isprava o upisu u sudski ili obrtni registar (za strane pravne osobe može i druga odgovarajuća isprava koja dokazuje status pravne osobe);
3.3. Iznos cijene koju je podnositelj pisma namjere voljan platiti s naznakom nekretnine (ili dijela nekretnine uz obaveznu naznaku potrebne veličine) za koju se iskazuje interes te rokovi plaćanja;
3.4. Za nekretnine pod 1.1. potrebno je dostaviti Idejni prijedlog, odnosno skraćeni poslovnoinvesticijski plan razvoja prostora i načina budućeg korištenja nekretninama, zajedno s terminskim planom realizacije namjeravanoga projekta počev od trenutka zaključenja ugovora o prodaji nekretnina. Idejni prijedlog, odnosno, poslovno investicijski plan ponuditelj treba uskladiti s važećim prostorno-planskim dokumentima (GUP Grada Čakovca i Prostorni plan Općine Pribislavec). Napominje se da je izrada Detaljnog plana uređenja nekretnina smještenih na području Grada Čakovca u tijeku.
3.5. Planirana ukupna vrijednost investicije te predvidivi broj novozaposlenih osoba.

4.  Ponuditelj dostavlja pismo namjere s dokumentacijom na hrvatskom jeziku u zatvorenoj omotnici na adresu: Međimurska županija, Ruđera Boškovića 2, 40000 Čakovec, s naznakom: „Pismo namjere za kupnju nekretnina“.

5.  Rok za dostavu pisma namjere je 15.09.2009. do 14,00 sati.

6.  Ovaj javni poziv služi isključivo za utvrđivanje interesa i ne obvezuje Međimursku županiju. Izražavanje interesa na temelju ovog poziva ne stvara obvezu podnositelju pisma namjere na sudjelovanje u konačnom Javnom natječaju Međimurske županije za prodaju predmetnih nekretnina.

7.  Informacije u vezi ovog javnog poziva mogu se dobiti u razvojnoj agenciji Međimurske županije -REDEA d.o.o. na broj +385 40 39 55 60 ili u Tajništvu Međimurske županije na broj: +385 40 37 42 52, odnosno na

E-mail:

 

 

 

 

 

info@redea.hr

8.  Uvid u važeću prostorno-plansku dokumentaciju za nekretnine na području Grada Čakovca može se izvršiti u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo Grada Čakovca, Ul. Katarine Zrinski 2/II, radnim danom od 07-15 sati (kontakt telefoni: 040/310-262, 312-001), odnosno u Općini Pribislavec, Braće Radić 47, radnim danom od 07-15 sati (kontakt telefon: 040/361-032).

Klasa: 940-01/09-02/6
Urbroj: 2109/1-01-09-01

 

Župan: Ivan Perhoč

Čakovec, 12.08. 2009

 

 

 

 

 

 

↑ Top

OBJAVLJEN NATJEČAJ ZA NAGRADU “ULAGAČ GODINE”

Agencija za promicanje izvoza i ulaganja objavila je natječaj za nagradu “Ulagač godine”. Njome se nagrađuju nova ulaganja, koja su prvenstveno izvozno orijentirana, donose višu dodanu vrijednost te nove tehnologije i tehnološke postupke, stvaraju nova radna mjesta te potiču razvoj manje razvijenih dijelova RH s naglaskom na društveno odgovorne i ekološki svjesne ulagačke projekte.

Kategorije nagrada su sljedeće:

NOVO ULAGANJE GODINE
ULAGANJE S NAJVEĆIM BROJEM NOVOZAPOSLENIH
NAGRADA ZA NAJINOVATIVNIJE PODUZEĆE
ULAGANJE U MANJE RAZVIJENO PODRUČJE RH
PRIZNANJE JEDINICI LOKALNE SAMOUPRAVE ZA USPJEŠNOST NA PODRUČJU PRIVLAČENJA ULAGANJA.

Pozivaju se pravne i fizičke osobe, institucije, županije, gradovi, općine, razvojne agencije i poduzetnički centri da za gore navedene kategorije kandidiraju projekte ulaganja realizirane u 2008. godini, te da svu potrebnu dokumentaciju dostave na adresu APIU do 01. rujna 2009. godine.

Cijeli tekst natječaja i obrasce za prijavu možete preuzeti ovdje: http://www.apiu.hr/hr/Home.aspx?PageID=178.

↑ Top

ULAGAC_LOGO1


↑ Top

ULAGAC_LOGO


↑ Top

NOVI USPJEH MEĐIMURSKOG PODUZETNIŠTVA

Već drugu godinu za redom poduzeće Euro-Unit je na frankfurtskom Sajmu glazbe predstavilo svoj prodajni asortiman i kapacitete koji su odavno prerasli granice domaćeg tržišta te ih profilirali kao vodeću kompaniju za promet glazbalima i glazbenom opremom u ovo dijelu Europe. Tom au prilikom proglašeni najboljim europskim distributerom Beyerdynamic proizvoda za 2008. godinu. Beyerdynamic je vodeći svjetski proizvođač vrhunskih mikrofona, slušalica, konferencijskih sistema i profesionalne audio opreme. Treba napomenuti da se dodjeljuju samo tri nagrade ove vrste za cijeli svijet te da su to ove godine bile tvrtke iz Kanade, Novog Zelanda te Euro-Unit za područje Europe. «Konkurencija u kojoj smo se nalazili (europsko tržište), gospodarska situacija kao i sama veličina našeg tržišta govore sasvim dovoljno o tome koliko smo napora morali uložiti kako bismo postigli ovakve rezultate», izjavili su u Euro-Unitu.

U vrijeme financijske krize od izuzetne je važnosti pouzdanost u poslovanju koju je Euro-Unit stekao svojim dugogodišnjim suradnjom s najvećim svjetskim kompanijama te se potvrdio kako na domaćem tako i na zahtjevnom europskom i svjetskom tržištu.

Frankfurtski je sajam jedna od najvažnijih priredbi ove vrste u svijetu, a o njegovoj važnosti govori veliki broj predstavljenih noviteta u ovoj grani industrije kao i poduži spisak najvažnijih svjetskih brandova iz ovog područja. Ovaj je sajam mjesto gdje posjetitelji mogu na jednom mjestu vidjeti kompletnu svjetsku ponudu glazbala i glazbene opreme, sve novitete i studije koje glazbena industrija može ponuditi u ovom trenutku.

↑ Top

ODRŽANA BESPLATNA EDUKACIJA O ZAKONU O POTICANJU ULAGANJA

Regionalna razvojna agencija Međimurje – REDEA u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva u utorak 24. veljače 2009. organizirala je besplatnu edukaciju o Zakonu o poticanju ulaganja, namijenjenu poduzetnicima koji planiraju započeti projekt ulaganja u:

A) proizvodno-prerađivačke gospodarske aktivnosti,
B) tehnološke razvojno-inovacijske centre,
C) strateške aktivnosti poslovne podrške.

Edukaciji koja se održala u Konferencijskoj sobi REDEA-e, prisustvovalo je 12 predstavnika međimurskih poduzeća.

Od 1.1.2007. godine na snazi je Zakon o poticanju ulaganja (NN 138/2006), koji je usklađen s postojećim EU direktivama. Porezne i carinske povlastice, kao i potpore za otvaranje radnih mjesta i usavršavanje predviđene su ne samo za novoosnovana trgovačka društva, već i za projekte ulaganja koji uključuju proširenje ili temeljitu promjenu u proizvodnom procesu, a u minimalnom iznosu od 300.000 eura u kunskoj protuvrijednosti i otvaranje minimalno 10 novih radnih mjesta te trajanju od minimalno 3 godine. Bitno je spomenuti da se prijava podnosi Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva prije početka projekta ulaganja.

 

↑ Top

U MALOJ SUBOTICI ZAPOČINJE GRADNJA PROIZVODNOG I LOGISTIČKOG CENTRA HAIX OBUĆE

3. veljače 2009 godine održana je svečanost polaganja kamena temeljca kojom je HAIX Obuća obilježila početak gradnje novog proizvodnog i logističkog centra u Zoni poduzetništva Mala Subotica. Uz svih 430 djelatnika HAIX Obuće, otvorenju su prisustvovali i međimurski župan Josip Posavec, zamjenik župana Mladen Križaić, načelnik Općine Mala Subotica Josip Šegović i ravnatelj Agencije za promicanje izvoza i ulaganja Slobodan Mikac.

 

HAIX Obuća je svjetski priznati proizvođač specijalizirane obuće za vojsku, vatrogasce, policiju i gorske službe spašavanja, čije matično poduzeće ima sjedište u Mainburgu u Njemačkoj. S proizvodnjom u Hrvatskoj, u unajmljenom proizvodnom prostoru u Čakovcu, započeli su 2005. godine. 

 

Kao što je u svom govoru na svečanosti naglasio direktor Franz Xaver Haimerl, započet projekt proširenja poslovanja dokazuje kako nisu jedno od poduzeća koja sele proizvodnju iz države u državu kako bi se uštedjelo koji cent. Osvrnuo se na svjetsku krizu na koju HAIX Obuća odgovara ovom investicijom od 4,67 milijuna € te utvrdio kako je to moguće jedino u Međimurju. Iskoristio je priliku da ponovo zahvali županu i Međimurskoj županiji na brzom izdavanju građevinske dozvole.

 

Novoizgrađeni objekt bit će površine 5 773 m2 u kojem će raditi 550 djelatnika, čime će nastaviti trend zapošljavanja. Završetak gradnje planiran je 1. srpnja ove godine, dok bi mjesec dana kasnije trebala započeti proizvodnja u novom prostoru.

 

HAIX Obuća je vlasnik 28 255 m2 zemljišta u Zoni poduzetništva pa je očito da su u Međimurju odlučili ostati te planiraju i drugu fazu proširenja u budućnosti.

↑ Top

OBJAVLJEN NATJEČAJ ZA PRODAJU NEKRETNINA NA PODRUČJU GOSPODARSKE ZONE “POSLOVNI PARK MEĐIMURJE”

Prijedlog organizacije prostora bivše vojarne u prvom je redu pripremljen kao podloga za širu javnu raspravu na temelju koje bi se trebao stvoriti konsenzus oko pitanja izgradnje “Centra znanja” u Međimurskoj županiji.

Nakon što je Skupština Međimurske županije pozitivno ocjenila i odobrila koncept, naša je dužnost da pokrenemo i realizaciju projekta. Iz tog razloga ovaj koncept služi i za potrebe objavljenog natječaja kao smjernice za ponuđače da pripreme ponude u skladu sa zahtjevima i potrebama Međimurske županije.

Sve ideje i komentare koje ponuđači predlože ćemo uzeti u obzir, a kvaliteta predloženih rješenja će biti jedan od kriterija na temelju kojih će se odabrati najbolji ponuđač. Sam prijedlog je vrlo usko povezan sa svim strateškim dokumentima na razini EU, Republike Hrvatske i direktno adresira probleme istaknute u Regionalnom operativnom programu (ROP).

Prijedlog organizacije prostora bivše vojarne te javni natječaj za prodaju nekretnina na području gospodarske zone “Poslovni park Međimurje” možete preuzeti na:

http://www.redea.hr/r_index.php?t=sn&id=409

↑ Top

ULAGAC


↑ Top

APIU2-PRELOG1


↑ Top

APIU2-PRELOG


↑ Top

PRELOGU NAGRADA ULAGAČ GODINE

Grad Prelog dobitnik je nagrade „Ulagač godine“ u kategoriji jedinica lokalne samouprave, koju mu je dodijelila Agencija za promicanje izvoza i ulaganja (APIU). Dodjela je upriličena u ponedjeljak, 27. listopada 2008. godine, a nagradu je preuzeo gradonačelnik Preloga Dragutin Glavina.

Agencija za promicanje izvoza i ulaganja u suradnji s Ministarstvom gospodarstva rada i poduzetništva po prvi puta dodijelila je nagrade „Ulagač godine“ i to u pet kategorija: novo ulaganje, ulaganje s najvećim brojem novozaposlenih, najinovativnije poduzeće, ulaganje u manje razvijeno područje, te priznanje jedinici lokalne samouprave za uspješnost u privlačenja ulaganja.

Ravnatelj APIU-a, Slobodan Mikac, rekao je kako je cilj projekta promocija i poticanje novih ulaganja koja su izvozno orijentirana, donose veću dodanu vrijednost i stvaraju nova radna mjesta, te pridonose razvoju posebno ugroženih područja naše države. Priznanje je to ulagačima koji su doprinijeli razvoju hrvatskog gospodarstva, a posebno priznanje dodijeljeno je Gradu Prelogu kao jedinici lokalne samouprave kao najuspješnijoj u privlačenju ulaganja. U gradu Prelogu zaposleno je 2300 osoba, a neka od značajnijih poduzeća koja su investirala u razdoblju 1998. do 2007. godine su: HESPO d.o.o, L&P TEHNOLOGIJE d.o.o koje su bile nominirane u kategoriji Novo ulaganje godine, HILDING CROATIA d.o.o., INTERIJER-DRVOPANELI d.o.o., ŠESTAN-BUSCH d.o.o.

Nagradu je u ime grada Preloga primio gradonačelnik Dragutin Glavina koji se tom prilikom i zahvalio svim poduzetnicima s tog područja koji su pokazali hrabrost i znanje, te veliku inicijativu u pokretanju ulaganja. Istaknuo je i značajan doprinos Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u dijelu sufinanciranja uređenja poduzetničkih zona.

Također, bitno je napomenuti da je u kategoriji Ulaganje s najvećim brojem zaposlenih bila nominirana i tvrtka Haix obuća d.o.o., što sveukupno predstavlja veliki doprinos Međimurske županije u aktivnostima privlačenja stranih ulaganja.

↑ Top

U BRUXELLESU PREDSTAVLJENI ULAGAČKI POTENCIJALI MEĐIMURJA

U Bruxellesu su, u organizaciji Europske komisije i Odbora regija Europske Unije, od 6.- 9. listopada održani Open days 2008. - European week of regions and cities.

Riječ je o europskom tjednu regija i gradova, manifestaciji koja je postala godišnjom tradicijom i održana je po šesti put. Europski tjedan gradova i regija omogućuje izravan dijalog između institucija EU s jedne te regionalnih, lokalnih i gradskih vlasti, regionalnih razvojnih agencija, investitora, banaka, kompanija i sveučilišta  s druge strane, a sve u cilju iznalaženja najboljih mogućnosti i rješenja za stvaranje čim konkurentnijeg gospodarstva i postizanje održivog gospodarskog razvoja.

U sklopu Open Days 2008. organizirana je i stalna postava Investors’ Cafe-a, mjesta koje je omogućilo izravno predstavljanje europskih regija i gradova te kompanija zainteresiranim ulagačima i poslovnim ljudima. Investors’ Cafe je bio podijeljen na dvije tematske cjeline: Regije inovacija i Održivi razvoj, a svaku tematsku cjelinu su sačinjavala po tri «tematska sela» u kojima su se prezentirale regije i gradovi. Međimurska županija se predstavila na zajedničkom štandu hrvatskih regija u okviru «tematskog sela» Energetika. Promocijski paket «Investimulation» je izazvao veliku pozornost te je skupa s promotivnim materijalima projekta «Green energy» na kvalitetan  način predstavio ulagačke potencijale Međimurske županije. Procjenjuje se da je približno 4000 posjetitelja posjetilo Investors’ Cafe koji se tako potvrdio kao izvanredan alat za uspostavljanje poslovnih kontakata i predstavljanje ulagačkih potencijala regija.

↑ Top

OSNIVANJE-PODUZECA

osnivanje-poduzeca


↑ Top

PRESS-RELEASE-PRESSICA-28KOLOVOZA

press-release-pressica-28kolovoza


↑ Top

ODRŽANA ZAVRŠNA KONFERENCIJA PROJEKTA INVESTIMULATION

Regionalna razvojna agencija Međimurje – REDEA d.o.o. uspješno je završila s provedbom projekta InveStimulation te se tim povodom 28. kolovoza u prostoru Male scene Centra za kulturu u Čakovcu održala završna konferencija za medije.

Kroz ovaj projekt vrijedan 104.469,76 € (od čega se 75% sufinancira iz programa PHARE 2006) stvoreni su temelji za kvalitetniju promociju Međimurja kao ulagačkog odredišta. U suradnji s Međimurskom županijom kao jednim od projektnih partnera, jedinicama lokalne samouprave i poduzetnicima, pripremljen je promotivni paket koji uključuje vodič za investitore s DVD-om i internetsku stranicu. U sklopu projekta organizirana je i prva Konferencija o mogućnostima ulaganja u Međimurje 18. i 19. lipnja u Toplicama Sveti Martin, na kojoj su između ostalog prezentirane prednosti za ulagače te iskustva postojećih ulagača.

Voditeljica projekta Ana Kralj na konferenciji je iznijela iskustva članova projektnog tima u provedbi projekta, aspekte prekogranične suradnje te su ukratko objašnjeni principi provedbe jednog projekta financiranog iz predpristupnih fondova EU. Upućene su zahvale svim sudionicima koji su bili uključeni u provedbu projekta i čija je suradnja doprinijela kvaliteti njegovih rezultata. To se u prvom redu odnosi na međimurske gospodarstvenike, jedinice lokalne samouprave i državna tijela povezana s područjem ulaganja.

Ovo je jedan od tri prekogranična projekta koje REDEA provodi. Green Energy i IMPER završavaju u studenom ove godine. S obzirom na specifičnost procedura provedbe projekata sufinanciranih od EU, iskustva s predpristupnim fondovima iznimno su bitna kao priprema za strukturne fondove, a kako bi se osiguralo maksimalno iskorištenje raspoloživih sredstava. Kao što je istaknuo direktor REDEA-e Matija Derk, nakon završetka projekta, REDEA nastavlja s promocijom ulaganja, te će i u budućnosti koristiti mogućnosti financiranja aktivnosti privlačenja ulaganja i jačanja gospodarske aktivnosti u Međimurju iz sredstava fondova EU.

↑ Top

ODRŽANA KONFERENCIJA O MOGUĆNOSTIMA ULAGANJA U MEĐIMURJE

 

Toplice Sveti Martin su 18. i 19. lipnja ugostile jedan veliki gospodarski događaj, konferenciju o mogućnostima ulaganja u Međimurje. Konferencija je dio projekta InveStimulation, koji je sufinanciran od strane EU putem programa Interreg IIIa,   a održana je  s ciljem da se na jednom mjestu, kroz prezentacije lokalnih i nacionalnih institucija i gospodarstvenika te predstavljanjem novog promocijskog paketa ponudi pregled mogućnosti i pogodnosti koje Međimurska županija nudi domaćim i stranim investitorima.

 

Organizator konferencije bila je Regionalna razvojna agencija Međimurje - REDEA, uz partnersku podršku Međimurske županije i državne Agencije za promicanje izvoza i ulaganja - APIU.

 

Na početku konferencije predstavljen je novi promocijski paket ulagačkih potencijala Međimurske županije.

 

Naglasak konferencije stavljen je na inovacije i ljudske resurse kao smjernicu i odrednicu međimurskih ulagačkih potencijala. Mogućnosti korištenja državnih subvencija za financiranje poduzeća usmjerenih istraživanju i inovacijama putem programa BICRO-a  (Poslovno inovacijski centar Hrvatske) predstavio je direktor programa KONCRO Žarko Merćep,  a direktor sektora za strateško planiranje Agencije za poticanje izvoza i ulaganja Željko Holik predstavio je internetski portal  o tržištu rada u Hrvatskoj.

 

Najveće zanimanje sudionika konferencije pobudile su prezentacije o budućim ulaganjima u Međimurje. Riječ je osnivanju CITECH-a - centra za R&D i komercijalizaciju inovacija u čemu će partner županiji biti INI-GraphicsNet Stiftung  kojeg je na konferenciji predstavljao direktor Wolfgang Kniejski, te  o ulaganju tvrtke INPIRIO d.o.o. koja će u Međimurju obavljati obradu visoko legiranih materijala i specijalnih legura za potrebe industrije plinskih turbina.

 

Svoja iskustva vezana uz ulaganja u Međimurje prezentirali su predstavnici tvrtki LPT, HAIX Obuća i Toplice Sveti Martin. Ove tri investicije u Međimurje imaju za  zajedničko kontinuirani rast ukupnog prihoda te namjeru daljnjeg širenja poslovanja i novog zapošljavanja.

 

Poslovne zone spremne za prihvat novih ulagača predstavili su predstavnici općina.

 

Drugi dan konferencije je održana prezentacija novog Zakona o poticanju ulaganja na temelju kojeg novi ulagači mogu ostvariti znatne koristi i poticaje. Prezentaciju je održao Sani Ljubunčić, načelnik Uprave za poticanje izvoza i ulaganja pri MINGORP-u, dok je Nino Prstec stariji savjetnik u APIU za predstavnike jedinica lokalne samouprave održao predavanje o upravljanju odnosima s postojećim i budućim ulagačima.

Navedenim predavanjem i službeno je zatvorena konferencija o mogućnostima ulaganja u Međimurje.

 

 

 

 

↑ Top

ODRŽANA KONFERENCIJA ZA MEDIJE PROJEKTA INVESTIMULATION

U prostoru Male scene Centra za kulturu 5. lipnja REDEA je održala konferenciju za medije na kojoj je predstavljen napredak projekta InveStimulation. Kao što je već ranije spominjano, riječ je o projektu koji djelomično financira Europska unija, a njime će se doprinijeti promicanju ulaganja u pograničnom području.

 

Konferenciju je otvorio župan Josip Posavec naglasivši važnost promicanja ulaganja, kako stranih, tako i domaćih, za ukupan razvoj Međimurja. Tom je prilikom predstavio slogan Međimurja kao ulagačkog odredišta - «Međimurje… jer uspjeh nije slučajnost». Slogan se temelji na istraživanju potencijala Međimurja za privlačenje ulaganja, kroz koje su identificirane prednosti gdje su na prvom mjestu ljudi – predani, poduzetni, inovativni. Isto tako, poduzetnička tradicija i kontinuirani uspjeh lokalnih poduzetnika doprinosi pozitivnom poslovnom okruženju. U takvom okruženju uspjeh rađa uspjeh.

 

Projektni tim je prezentirao do sada odrađene aktivnosti, a koje su temelj za pripremu promocijskog paketa koji uključuje vodiče za ulagače, multimedijalnu prezentaciju i internetsku stranicu, čija će promocija biti na Konferenciji o mogućnostima ulaganja u Međimursku županiju 18. i 19. lipnja u Toplicama Sveti Martin. To je središnji događaj projekta, u čiju su se organizaciju kao partneri uključili Agencija za promicanje izvoza i ulaganja te Međimurska županija. Na Konferenciji će sudjelovati predstavnici trgovačkih komora i veleposlanstava zemalja koje imaju svoja predstavništva u RH, predstavnici konzultantskih agencija i investicijskih savjetnika, stranih i domaćih poduzeća, developera i utjecajnih pojedinaca iz poslovnog svijeta. Predstavit će se potencijali Međimurja, s naglaskom na ljude i inovacije, uspješni primjeri ulaganja i poduzetničke zone, te mjere za poticanje ulaganja. Provođenjem projekta InveStimulation Međimurje je dobilo priliku za organizaciju prvog ovakvog događaja, iznimno bitnog za stjecanje korisnih kontakata i općenitu promociju Međimurja.

 

 

 

↑ Top

TOPLICE SVETI MARTIN

Toplice Sveti Martin – primjer ulaganja u turizam u Međimurju

Kontinentalni turizam je donedavno bio zanemaren, ali promjenom navika i preferencija klijenata potražnja za aktivnim odmorom u očuvanom ruralnom krajoliku u porastu je. To otvara prilike koje je Međimurje već počelo koristiti, a posebno će se razraditi u Strategiji ruralnog razvoja koja se trenutno izrađuje. Jedna od uspješnih priča ulaganja u ovom sektoru je ona o Toplicama Sveti Martin, koje su u kratkom vremenu izrasle u jednu od najpoželjnijih destinacija kontinentalne Hrvatske.

Nastanak Toplica Sveti Martin

Početkom razvoja Toplica Sveti Martin može smatrati 1911. godina kada je englesko-mađarsko poduzeće London-Budapest u potrazi za naftom naišlo na termalnu vodu. Ubrzo je uočena ljekovita svrha vode, a 1936. godine izgrađen prvi drveni bazen i jedan natkriveni bazen te je instalirano sedam kada za namakanje u termalnoj vodi. U razdoblju prije II. svjetskog rata voda je zbog mineralnog sastava čak i buteljirana pod nazivom Međimursko jodno vrelo Selnica Sv. Martin na Muri. Distribuirana je u bocama od 1,44 lit i pod nazivom Mineralno međimursko vrelo Vučkovec.

Nakon privatizacije Toplica 1990-ih godina od strane Uniona, tada najznačajnijeg ugostiteljskog poduzeća u Međimurju, prodane su tekstilnom poduzeću Modeks. U to je vrijeme u Toplice uloženo oko pet milijuna eura u bazene i skupocjene filtre koji danas čine najmoderniji sustav filtriranja vode u Hrvatskoj, a temelji se na konstantnom protoku vode, bez obzira ima li u bazenima gostiju.

Zbog nedostatka kapitala za ulaganje u širenje poslovanja, Modeks je 2003. godine dionice Toplica Vučkovec prodao Rudolfu Radikoviću i njegovima partnerima. Ime toplica promijenjeno u Toplice Sveti Martin. Nakon revizije poslovanja pokrenuti su pregovori s lokalnom upravom, Međimurskom županijom i Općinom Sveti Martin na Muri, što se još i danas pokazuje presudnim čimbenikom ovog poduzetničkog pothvata.

Razvoj i budućnost Toplica

Od početka rada Toplica Sveti Martin do 2007. godine smještajni kapaciteti su dosegli 400 kreveta (apartmani s 4 zvjezdice), s dva restorana, pubom, salonom ljepote, wellness centrom, te trgovinama mješovitom robom i suvenirima. Izgrađeno je otvoreno kupalište s popratnim sadržajima, sportski tereni, te je pripremljena trim staza. Na raspolaganju je i zatvoreno kupalište s termalnom i običnom vodom.

Planirano je da se do veljače 2009. godine izgradi golf teren s prostorima golf kluba, polivalentne dvorane, hotel s četiri zvjezdice (s kongresnim centrom) i golferske vile, čime će se smještajni kapaciteti popeti na 720 kreveta. Drugi hotel s 4 zvjezdice trebao bi se početi graditi 2010. godine.

Suradnja s lokalnom upravom

«Suradnja sa Županijom i Općinom je savršena», ističe g. Radiković. Odmah po donošenju odluke o ulaganju, okupljene su sve ključne institucije za provođenje projekta. Zbog planova razvoja bilo je potrebno pokrenuti izmjene Prostornog plana uređenja Općine Sv. Martin na Muri, što je učinjeno u roku od 6 mjeseci. Usporedbe radi, hrvatski prosjek iznosi 2 godine.

Širenje ponude – drugačiji pristup konkurenciji

Od samog početka Toplice Sveti Martin svoju su ulogu vidjele i u povezivanju turističke ponude Međimurja, na način da njihov gost u okolici može dobiti dodatnu uslugu više kvalitete. To se posebno odnosi na usluge seoskih turizama i vinara u okolici. Na taj se način potiče i pozitivna konkurencija koja može samo doprinijeti razvoju kvalitetnijih usluga, te se dodatno senzibilizira okolina čija je podrška ovoj investiciji iznimno bitna.

U konačnici, Općina Sveti Martin na Muri proglašena je Europskom destinacijom izvrsnosti (EDEN) na 6. Europskom turističkom forumu u Portugalu, što se jednim dijelom može zahvaliti i Toplicama Sveti Martin.

Prednosti Međimurja

Osim podrške lokalnih institucija te povoljne društvene i političke klime, u Toplicama Sveti Martin kao prednosti Međimurja ističu ljepotu prirode i kvalitetu radne snage.

Toplice su smještene u idiličnom krajoliku koju vlasnici namjeravaju takvom i ostaviti. Puno se pažnje pridaje prostornom planiranju u suradnji između Toplica i Općine pa je tako sva daljnja gradnja smještajnih kapaciteta i vikendaških naselja predviđena prema strogim kriterijima u detaljnom planu uređenja, a koji poštuju prirodna ograničenja i sklad s okolinom.

Toplice trenutno zapošljavaju 130 osoba uz sezonske varijacije, s time da se zbog predstojećih ulaganja i širenja poslovanja već krajem 2009. godine očekuje novih 130 zaposlenika. Tvrde da «Međimurci stvarno rade» te da su zaposlenici predani i željni daljnjeg razvoja u struci.

Izvori:
- razgovor s g. Radikovićem
- razgovor s načelnikom Općine Sv. Martin g. Makovcem
- www.liderpress.hr (24.5.2006.)
- www.toplicesvetimartin.hr

↑ Top

TEHNIX

Tehnix je izgradio imidž suvremene tvrtke koja je svojim tehnološkim mogućnostima, načinom servisiranja i plasiranjem proizvoda klijentima načinila značajan pomak u rješavanju stalno aktualnog problema zbrinjavanja otpada. Proizvodni program Tehnixa obuhvaća nekoliko područja: komunalnu ekologiju (preskontejneri), reciklažu otpada (preše, balirke, sortirnice otpada, reciklažna dvorišta s opremom…), tehnologiju pročišćavanja voda (separatori, biorotori), mobilne naftne pumpe, skladištenje i čuvanje zapaljivih i opasnih tekućina (eko-kontejneri raznih vrsta), kontejnere specijalnih namjena te proizvodne hale i skladišta.

RAZVOJ

U šesnaest godina poslovanja, Tehnix je postao sinonim za proizvode namijenjene zaštiti okoliša. Danas je tvrtka u velikoj ekspanziji, no počeci su bili skromni. Još kao djelatnik u pogonu tvrtke Rade Končar, Đuro Horvat stekao je znanje i iskustvo u strojarskoj struci što je naknadno upotpunio marketinškim vještinama završivši ekonomski fakultet u Varaždinu. S Končarom je putovao od Australije, Amerike, do Rusije i Njemačke jer je bio na glasu kao sposoban inovator. Tamo je naučio da je u posao potrebno unijeti socijalnu dimenziju poslovanja jer samo tada ljudi daju sve što mogu.

Nakon specijalizacije u njemačkom Siemensu sredinom osamdesetih godina, gospodin Horvat odlučio je osnovati vlastitu tvrtku. Prvi proizvod koji je projektirao i sagradio još u garaži, bila je posuda za sakupljanje motornog ulja. Od svog osnivanja početkom 90 – tih godina prošlog stoljeća, Tehnix je iz malog obiteljskog poduzeća prerastao u predvodnika na tržištu. Vođenju poduzeća pridružili su se i sinovi Željko i Dubravko. Svojim znanjem, kreativnošću, inventivnošću i sposobnošću gospodin Đuro Horvat pokrenuo je cijeli sustav poslovanja poduzeća Tehnix d.o.o.
Već nakon nekoliko godina uspješnog poslovanja započeto je s izgradnjom novog proizvodnog pogona, a širenje se nastavilo i u Mađarskoj gdje u Gellehazi kupuju tvornicu i time osiguravaju status domaćeg proizvođača ne samo u Mađarskoj već i u Europskoj uniji. Čak 50 posto proizvedenog, tvrtka je izvezla u susjedne i zapadnoeuropske zemlje, a u budućnosti očekuje jak rast izvoza.
Tehnix je tvrtka koja ima uređene sve segmente poslovanja. Osim što nudi opremu i rješenja, sve to uspješno primjenjuje i na vlastitom prostoru i time, na svom primjeru, pokazuje kako se treba ekološki ponašati u proizvodnom pogonu. Naime, Tehnix ima vlastito reciklažno dvorište te se unutar tvornice recikliraju papir, plastika, karton i ostale sirovine, što se na kraju prodaje kao poluproizvod.

Kvaliteta poslovanja prepoznata je i potvrđena brojnim nagradama. Tu su priznanje za zaštitu mora i voda iz 1999. godine, priznanje za gospodarenje otpadom iz 2000. godine, Nagrada Zrinskih Međimurske županije iz 2001. godine, Nagrada Ministarstva zaštite okoliša za opći doprinos zaštite okoliša 2004. godine i Nagradu Ministarstva gospodarstva za najinventivnijeg poduzetnika. 2007. godine Tehnix osvaja Zlatnu kunu za najbolju inovaciju, a na sajmu u Genovi 2008 osvaja zlatnu nagradu.

Unatrag nekoliko mjeseci poduzeće Tehnix umreženo je s fakultetima strojarstva u Oxfordu i Lausanni u Švicarskoj, gdje razmjenjuju iskustva i surađuju u edukaciji na projektu o obnovljivim izvorima energije.

BUDUĆNOST

Poduzeće ima tri stotine zaposlenih, tri tvornice u Rumunjskoj i Mađarskoj i Srbiji koje će proširiti, a oko 70 posto proizvodnje danas se izvozi. Tvrtka posluje po švicarskom modelu što znači da na svaka dva zaposlenika imaju jednog kooperanta. Primjenom poslovnih sustava ISO 9001 i ISO 14001 Tehnix jamči kvalitetu i trajnost svojih proizvoda. S više od 250 proizvoda i 25 registriranih patenata i inovacija, drže vodeću poziciju na tržištima Mađarske, Srbije, Rusije, Rumunjske, Grčke, Luksemburga, Bosne i Hercegovine i u Hrvatskoj, no poslovna filozofija tvrtke je ključnu tehnologiju proizvoditi samo u glavnoj tvornici u Hrvatskoj.

Danas je brand Tehnix postao vrjedniji od samog pogona. No, poduzeće Tehnix ide i dalje s investicijama, pa je tako u blizini poslovno-proizvodnih prostora poduzeća otvoren hotel Kralj i prva ekološka benzinska crpka Kraljica koja po ekološko-tehničkim karakteristikama zauzima sam vrh među sličnim objektima u Hrvatskoj. 30 milijuna kuna vrijedna investicija najbolji je primjer njihovih tehničkih mogućnosti u opremanju i gradnji objekata tog tipa po najvišim ekološkim i tehničkim standardima, s elementima koji su od početka do kraja proizvod Tehnixa.

Iako je osvojio tržišta u regiji, ali i šire, Tehnixovi planovi sežu puno dalje. Kao sljedeći izazov prepoznaju azijsko tržište, na koje planiraju proboj nakon sudjelovanja na svjetskom sajmu reciklaže u Šangaju. Ono na što će se Tehnix u bližoj budućnosti orijentirati jest izgradnja tvornica reciklaže koje će biti put ka rješavanju problema gospodarenja otpadom.

DRUŠTVENA ODGOVORNOST KAO TEMELJNA VRIJEDNOST

U Tehnixu ističu da su najveća vrijednost tvrtke zaposlenici u kojima je akumulirano znanje i iskustvo. Osim stručnjaka-tehnologa i inženjera kojih je oko 10%, ljudske resurse čine zaposlenici sa srednjom stručnom spremom. Primarni je cilj Đure Horvata imati zadovoljne radnike, što uspješno postiže zahvaljujući svom humanom pristupu i uvažavanju. Obrazovana radna snaga koja može prihvatiti moderne tehnološke izazove stvara visokotehnološke proizvode, koji zbog stalne implementacije novih rješenja pomažu u sve naprednijoj i inovativnijoj zaštiti prirodnih resursa.

Vlasnik Tehnixa gospodin Đuro Horvat ima entuzijastički pristup poslu i posebno brine za zaposlenike koji su pokretačka snaga tvrtke. Takvo promišljanje nadilazi sam posao i prenosi se na cjelokupnu organizacijsku kulturu. Gospodin Horvat stvorio je kulturu prema vlastitoj viziji gdje se zaposlenike gleda kao suradnike, neovisno o hijerarhijskoj poziciji unutar poduzeća.

Poduzeće Tehnix nekoliko puta godišnje predstavlja nove proizvode, te konstantno osvaja nova tržišta. U lokalnoj zajednici Tehnix, kao vodeća tvrtka u regiji, ima velik značaj. Angažmanom u različitim akcijama potvrđuje svoj status društveno odgovorne tvrtke. Tako je Tehnix školi u Prelogu donirao reciklažno dvorište i pokazao kako se unutar jedne institucije može gospodariti otpadom, reciklirati ga i ponovo uporabiti. To školi donosi prihod iz kojega može financirati vlastite potrebe te potvrđuje često naglašavanu tvrdnju Đure Horvata da “otpad može postati zlato”. Na taj se način stvara obrazovana nova generacija koja će se na isti, ekološki osviješten način, ponašati i dalje u životu.

PREDNOSTI MEĐIMURJA

U Tehnixu ističu da je Međimurje kao ulagačka destinacija povoljna kombinacija 3 ključna elementa: ljudi, geografskog položaja i poduzetničkog duha. Tvrde kako se struktura radne snage u Međimurju razlikuje od ostalih područja po jedinstvenom spoju radne kulture, specifičnog mentaliteta, znanja i iskustva, često stečenog izvan granica RH. Nadalje, poslovne zone smještene su neposredno uz značajne cestovne i željezničke pravce te blizu graničnih prijelaza sa susjednom Slovenijom i Mađarskom. Infrastrukturna pokrivenost i kvaliteta života u Međimurju na visokoj su razini. Investicijska klima prisutna je gotovo 20 godina što znatno utječe na potencijale malih i srednjih poduzeća, a posebno na porast broja obrta.
Razvoj metaloprerađivačke industrije u Međimurju značajno je vezan uz ukupno društveno nastojanje da se stvore uvjeti za restrukturiranje industrijskih djelatnosti, koje će u budućnosti, a posebno ulaskom Hrvatske u Europsku uniju donijeti visoki standard na globalnom tržištu za kojeg su u Tehnixu već danas spremni. Kompanija Tehnix svakako će dati svoj doprinos razvoju i unapređenju sustava gospodarenja okolišem.

IZVORI:

Razgovor s gospodinom Horvatom, vlasnikom poduzeća Tehnix d.o.o.
www.tehnix.com
www.poslovni.hr/70385.aspx
www.hic.hr

↑ Top

LPT

LPT d.o.o. iz Preloga prva je, uvjetno rečeno, greenfield investicija vodećeg svjetskog proizvođača žičanih jezgri i ostalih komponenti za proizvodnju madraca i namještaja, korporacije Leggett and Platt, Inc. iz SAD-a, u Europi.

OSNIVANJE PODUZEĆA LPT d.o.o.

Poduzeće L&P Tehnologije d.o.o. (skraćeno LPT), sa sjedištem u Prelogu, je društvo kćer u 100% vlasništvu multinacionalne korporacije Leggett & Platt, čije se sjedište nalazi u Carthageu (država Missouri, SAD). Začeci sežu u 1990. godinu kada poduzeće Hespo iz Preloga, zajedno sa švicarskim partnerom, započinje s proizvodnjom džepičastih opružnih jezgri za proizvodnju madraca. Paralelno s time, a u suradnji s Hespom, drugo poduzeće iz Preloga, Heplast, razvijalo je strojeve, uglavnom prerađujući i inovirajući stare. Tako je razvijen stroj za proizvodnju džepičastih opruga koji je i patentiran.

Legget & Platt je prateći svjetske patente 1999. godine kontaktirao vlasnika patenta i dao ponudu za kupnju pojedinih pogona iz poduzeća Heplast (proizvodnja strojeva) i Hespo (proizvodnja žičanih jezgri za madrace). Time je 2000. godine osnovano društvo kćer LPT te je započelo s radom u iznajmljenim prostorima u Prelogu, s kompletno domaćim menadžmentom. Dolaskom novog vlasnika, cjelokupni je proizvodni asortiman značajno proširen novim proizvodima, otvorena su mnoga nova tržišta, uložena značajna sredstva u nove strojeve i opremu, a osim toga od početnih 150 zaposlenika, njihov se broj konstantno povećava.

LPT DANAS

LPT danas ima 232 zaposlena, od kojih 174 radi u proizvodnji žičanih jezgri, a 58 u proizvodnji strojeva. U programu žičanih jezgri danas ima status najvećega hrvatskog, ali i regionalnog proizvođača različitih tipova žičanih jezgri za madrace i namještaj.

Više od 80 posto prihoda 2006. godine ostvareno je izvozom. Od samog početka poslovanja društvo ostvaruje godišnji porast prihoda više od 15 posto, a taj godišnji porast ostvaruje se gotovo u potpunosti u izvoznom dijelu. 2008. godina je obilježena preseljenjem u nove proizvodne i uredske prostore veće od 15.000 četvornih metara u novoj Gospodarskoj zoni Prelog-Sjever. U toj novoj zoni LPT je prvi i najveći ulagač pa se može smatrati okosnicom njenog razvoja.

Bitno je spomenuti da je Hrvatska prva država u Europi u kojoj L&P Technologies grade proizvodni pogon (do sada se koristilo samo unajmljene prostore) pa se može uvjetno reći kako se radi o greenfield investiciji. Time će primjer iz Preloga postati model za njihova buduća ulaganja i gradnju. Kao što ističu u LPT-u, odluka o ulaganju u novo proizvodno postrojenje velikim je dijelom odraz povjerenja u zaposlenike i lokalne potencijale. Napori su sve više usmjereni u prelazak s radno-intenzivne u kapitalno-intenzivnu proizvodnju.

ULAGANJE U INOVACIJE I RAZVOJ PROIZVODA

Vrlo bitan dio današnjeg poslovanja je istraživačko-razvojni tim u kojem je petnaestak visokokvalificiranih i iskusnih stručnjaka iz područja strojarstva i elektrotehnike. Zaposlenici LPT-a danas su suradnici i autori nekoliko patenata zaštićenih u cijelom svijetu. Na području strojogradnje posebno su bitni razvoj i inovacije. Način proizvodnje je prototipni, drugim riječima, radi se o individualiziranoj ponudi prilagođenoj zahtjevima pojedinog naručitelja, što iziskuje konstantno ulaganje u razvoj.

LPT djeluje potpuno u skladu s vizijom matičnog poduzeća, koje je prihvatilo inovacije kao filozofiju poslovanja pa je tako otvoren novi centar za istraživanje i razvoj u skladu sa strategijom, kojom nastoje u potpunosti uravnotežiti svoje resurse i vanjsko znanje, kako bi osigurali stalni priliv inovativnih proizvoda koji nadmašuju očekivanja potrošača. Naime, Legget and Platt očekuju da će 70% novih inovacija poteći iz same korporacije, a ostalih 30% iz vanjskih izvora poput partnerskih poduzeća, instituta ili pojedinca.

PREDNOSTI MEĐIMURJA

Na pitanje o prednostima Međimurja, u LPT-u odgovaraju da je na prvom mjestu «radišna radna snaga» spremna velikim zalaganjem, snalažljivošću i predanošću raditi na ostvarivanju postavljenih ciljeva. Od samog početka postoji uska i uspješna suradnja s lokalnom upravom koja prepoznaje važnost kvalitetnih ulaganja u gospodarstvo. Osim toga, Međimurje, a posebno Prelog, karakterizira jedinstveni poduzetnički duh koji dodatno doprinosi pozitivnoj poslovnoj i investicijskoj klimi.

IZVORI:
- razgovor s g. Gečićem i g. Babićem (LPT d.o.o.)
- www.lpt.hr
- www.legget.com

↑ Top

KAKO DO NAS

 

↑ Top

KAKO_DO_NAS

Kako do nas / Mapa

↑ Top

SLO_HU_CRO1


↑ Top

NJEMAC2


↑ Top

INDIJA9


↑ Top

MIKAC


↑ Top

PRESSICA2


↑ Top

PRESSICA1


↑ Top

PRESSICA


↑ Top

POSJET ZAMJENIKA VELEPOSLANIKA NJEMAČKE

Laurdis Holscher, stalni zamjenik veleposlanika Savezne Republike Njemačke u RH posjetio je u srijedu, 23. travnja 2008. Međimursku županiju. U sklopu predstavljanja županije, prezentirani su razvojni programi i projekti te mogućnosti gospodarske suradnje.

Uz pratnju domaćina, župana Josipa Posavca posjetio je nekoliko izvozno orijentiranih međimurskih poduzeća. Iako je robna razmjena s SR Njemačkom na razini države vrlo intenzivna, još uvijek postoji mjesta za suradnju, pogotovo u smislu privlačenja njemačkih investitora u Međimurje.

↑ Top

RUSKI VELEPOSLANIK U MEĐIMURJU

Velike mogućnosti ulaganja u Međimurskoj županiji prepoznao je i veleposlanik Ruske federacije u Hrvatskoj, Mihail Konarovski. Tijekom njegovog posjeta početkom ožujka, veleposlanik se upoznao s nekoliko međimurskih tvrtki. Posjet najsjevernijoj hrvatskoj županiji bio je dio upoznavanja s hrvatskim regijama čiji je cilj produbljivanje svekolike, a posebno gospodarske suradnje između dviju zemalja.

Zaključak posjeta je bio da se postojeća suradnja između međimurskih i ruskih tvrtki mora nadograditi jer mjesta za suradnju ima mnogo. Međimurje je po riječima Konarovskog, iznimno plodno tlo za investicije. Ovo je prvi posjet predstavnika Rusije našoj županiji, a kako najavljuju slijedi niz posjeta ostalih veleposlanika čije zemlje imaju interese gospodarski surađivati s poduzećima u Međimurskoj županiji.

↑ Top

DOGOVORENA SURADNJA S AGENCIJOM ZA PROMICANJE IZVOZA I ULAGANJA - APIU

17. ožujka u Čakovcu je održan sastanak Regionalne razvojne agencije Međimurje - REDEA i Međimurske županije s Agencijom za promicanje izvoza i ulaganja - APIU. APIU pruža usluge investitorima pri realizaciji ulagačkih projekata, predlaže mjere za unaprjeđenje ulagačkog okruženja te predstavlja Hrvatsku u inozemstvu kao poželjnu ulagačku destinaciju.

Ovom prilikom dogovorena je intenzivnija suradnja na području promicanja ulaganja u Međimurje. Tako će APIU biti partner na investicijskoj konferenciji, koja će se u sklopu projekta InveStimulation, održati 18. i 19. lipnja 2008. u Toplicama Sv. Martin. Između ostalog, APIU će prezentirati svoj rad i održati edukaciju o odnosima s ulagačima za jedinice lokalne samouprave koje upravljaju poduzetničkim zonama.

↑ Top

INDIJSKI VELEPOSLANIK U MEĐIMURJU

U posjetu Međimurskoj županiji 16. travnja 2008. boravio je Veleposlanik Republike Indije, Nj. E. Rajiva Misra. U sklopu predstavljanja Međimurske županije, prezentirani su razvojni projekti s naglaskom na gospodarstvo, obrazovanje i zaštitu okoliša.

Velike mogućnosti suradnje s Međimurskim Veleučilištem u Čakovcu prepoznate su na području tranfera znanja i IT tehnologije. Prilikom obilaska međimurskih poduzeća Tehnix, Šestan-Busch i Toplica Sv. Martin veleposlanik se uvjerio u veliki potencijal međimurskog gospodarstva kao i u iskonsku ljepotu krajolika.

↑ Top

SCRAP

scrap


↑ Top

RUSKI-VELEPOSLANIK


↑ Top

PROBA

Proba

↑ Top

PRESS CENTAR

Ovdje je moguće preuzeti sve službene dokumente i ostale informacije o projektu namijenjene medijima.

↑ Top

SLO_HU_CRO


↑ Top

INVESTIMULATION


↑ Top

ŽIVOT U MEĐIMURJU

Prva asocijacija na spomen Međimurja zasigurno je cvjetnjak između rijeka Mure i Drave. Raznolikost koju pruža Međimurje kombinacija je idiličnog krajolika i susretljivih ljudi. Obiteljsko ozračje i njegovanje tradicije ponos su Međimuraca, a brojne prilike za osobni kao i poslovni razvoj stvaraju ravnotežu modernog i tradicije na jednom mjestu.

Na manje od 4 sata vožnje od Jadranskog mora s jedne strane i europskih metropola s druge, te samo 100 km udaljeno od Zagreba, Međimurje je smješteno na idealnom mjestu za poslovanje i življenje. Ovdje se nalaze suvremene ustanove zdravstvene njege, javnog transporta, a uz to se pruža i široka ponuda kvalitetnih stanova i kuća po pristupačnim cijenama. Bogatstvo kulturnih i sportskih događanja i manifestacija upotpunjuje raznoliku ponudu turističkih sadržaja tokom cijele godine. Neprestana ulaganja u razvoj obrazovnih ustanova kao i široka ponuda raznih kulturno umjetničkih, sportskih i humanitarnih društava u funkciji organiziranog i kvalitetnog provođenja slobodnog vremena, čine kvalitetu življenja u Međimurju visokom. Na samoj granici s Austrijom, Mađarskom i Slovenijom, Međimurje je destinacija očuvane prirodne i kulturne baštine na sjecištu europskih puteva.

«Međimurje, kak si lepo zeleno, cvetićem si ti meni ograjeno!»

↑ Top

RAZLOZI ZA INVESTIRANJE

Ljudi. Većina međimurskih poduzetnika, govoreći o prednostima poslovanja na ovom području, u pravilu ističe ljude kao najveću prednost Međimurja. Ljude - njihovu produktivnost, fleksibilnost, snalažljivost, sklonost inovacijama hvale, bez iznimke, i domaći i strani poduzetnici.

Poslovno okruženje. Međimurje ima dugu tradiciju u poduzetništvu i obrtništvu. Lokalna poduzeća ubrajaju se u najbrže rastuća, njihovi menadžeri, osvajači brojnih nagrada, okrenuti su novi idejama i poslovnim prilikama pa je pronalazak uspješnog partnera jednostavan i gotovo zajamčen. Lokalna i regionalna uprava poznata je po podršci poslovnom sektoru.

Moderna infrastruktura. Pokrivenost komunalnom infrastrukturom u Međimurju prelazi 98%, a dostupnost telekomunikacijske mreže i bežičnog interneta prelazi 90%. Prometna povezanost s ostalim dijelovima Hrvatske i Europe kroz mrežu županijskih i državnih cesta te željeznicu odlična je. Čakovec je od Zagreba udaljen stotinjak kilometara, koji se autoputom prijeđu u četrdesetak minuta.

Lokacija. Smještaj na granici sa Slovenijom i Mađarskom te neposredna blizina Austrije, Međimurje čine privlačnim za poslovanje, posebno za širenje na tržišta jugoistočne Europe. Nalazimo se na manje od 300 km od Beča, Budimpešte, Beograda, luke Rijeka i luke Trst.

Kvaliteta života. Međimurje je idealno mjesto za postizanje ravnoteže između karijere i kvalitete života. Nude se brojna kulturna događanja, ljepota prirodnog pejzaža, sportski i turistički sadržaji za slobodno vrijeme. Snalaženje olakšavaju gostoljubivi i prijateljski raspoloženi ljudi s dobrim znanjem stranih jezika.

↑ Top

DOBRO DOŠLI

Dobro došli na stranicu projekta InveStimulation (Program promicanja ulaganja u pograničnom području) koja je kreirana s namjerom da učini projekt vidljivim javnosti te da na jednom, referentnom, mjestu ponudi sve informacije od važnosti za potencijalne ulagače u Međimurje.

Nadamo se da stranicu nalazite korisnom, preglednom i oku ugodnom, te se veselimo svakom novom posjetu.

Projektni tim InveStimulation

↑ Top

GRAD PRELOG

PRELOG - poduzetnička oaza

Prelog, jedan od tri međimurska grada i centar donjeg dijela Međimurja, svojim gospodarskim rezultatima zaslužuje da ga se posebno izdvoji i navede kao primjer uspješne suradnje lokalne vlasti i poslovnog sektora u nastojanju da u zajedničkom djelovanju postignu najveću dobrobit za lokalnu sredinu i maksimalnu korist za gospodarske subjekte.

Povijest grada

Ime Prelog (Prelak, Perlak, Perlok), je dobio prema hrvatskoj riječi vlak, odnosno kajkavskoj riječi vleči, vlačiti, prevlačiti, a uvjetovala ga je činjenica što je tu oduvijek bilo tranzitno pristanište, odnosno prijelaz preko rijeke Drave. Korijeni današnjeg ekonomskog prosperiteta vjerojatno sežu u 13. stoljeće kada su područje Preloga počeli naseljavati hospitesi – kraljevski gosti - koji su imali zadatak razviti obrt i trgovinu. To su uglavnom bili njemački obrtnici kojima možemo zahvaliti na tome što je Prelog u narednim stoljećima bio poznat kao najrazvijenije obrtničko i trgovačko mjesto Međimurja. Prateći europske gospodarske tijekove u 19. stoljeću Prelog dobiva prvu manufakturu za preradu svile te prvu novčarsku instituciju - štedionicu. Današnji gospodarski uzlet Preloga počinje krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća s uspostavljanjem industrijske zone istok.

Gospodarstvo Preloga

Iako Prelog još uvijek ima i poljoprivredna kućanstva, jasno je da su nositelji gospodarskog razvoja Preloga poduzetništvo i obrtništvo. Najveći poduzetnici su se smjestili u trima poslovnim zonama, a većinom se radi o proizvodno-prerađivačkim djelatnostima. Obrtništvo je i dalje značajan oblik poduzetništva, te je tako u 2008. Prelog ušao sa 94 registrirana obrtnika.

Potrebno je znati više pokazatelja na temelju kojih se može dati ocjena o gospodarskoj snazi jedne države, grada ili poslovnog subjekta. Za predodžbu o gospodarskoj snazi Preloga dobro će poslužiti sljedeći pokazatelj - 50 948 000 USD ostvarenog izvoza u 2007. Čini se gotovo nevjerojatnim za gradić koji skupa sa sedam pripadajućih naselja nema ni 8000 stanovnika. Ništa manje nije impresivan ni rast izvoza od 50% u odnosu na 2006. S obzirom na najavljeno otvaranje novih proizvodnih pogona u tekućoj godini realno je pretpostaviti da će se trend rasta nastaviti. Nadalje, pokrivenost uvoza izvozom grada Preloga u 2007. iznosila je 94%. Ako znamo da se gospodarstvo Hrvatske već godinama unatrag bori preći «magičnu» granicu od 50%-tne pokrivenosti uvoza izvozom jasno je o kakvom je dostignuću riječ.

Poslovne zone

Prva poslovna zona u Prelogu nastala je 1988. godine inicijativom gosp. Stjepana Hrešća, danas uglednog gospodarstvenika, a tada tek vizionara, kojem je u viziji razvoja njegovog pogona za preradu plastike bio nužan novi proizvodni prostor s adekvatnom infrastrukturom. Tadašnja lokalna jedinica samouprave, Mjesna zajednica Prelog, prepoznala je potrebu g. Hrešća i uvidjela koristi koje bi grad Prelog u budućnosti ostvario od jedne takve infrastrukturno uređene površine namijenjene proizvodnim pogonima te je na istočnoj strani grada pokrenula izgradnju poslovne zone. Uskoro je još nekoliko poduzetnika zakupilo parcele u zoni i stvoren je zametak gospodarskog uzleta Preloga.

Danas u Prelogu postoje 3 poslovne zone:

1. Industrijska zona Prelog-ISTOK (Faza I)
Ova zona predstavlja zametak razvoja poslovnih zona u Prelogu. Tu su se smjestila prva velika poduzeća (Polet – današnji Komet, MTČ, Beton – današnji Eurobeton, stolarija – današnji Interijer-drvopaneli) oko kojih se kasnije formirala poslovna zona na površini od 44 ha čijih su 14 parcela popunili veliki i mali poduzetnici za koje je izgrađena potpuna komunalna infrastruktura.

2. Industrijska zona Prelog-ISTOK (Faza II)
Nastala je kao nastavak već popunjene prethodne zone i prostire se na površini od 30 ha podijeljenih na 12 parcela. Infrastrukturno je opremljena.

3. Industrijska zona Prelog-SJEVER
U uređenje ove zone grad je uložio 13,2 milijuna kuna a 2008. će biti završeni svi infrastrukturni radovi te će zona biti opremljena najsuvremenijom komunalnom infrastrukturom. Industrijska zona Sjever prostire se na 19 ha i podijeljena je na 18 parcela (4 postojeće, te 14 novih parcela) od kojih je 10 već dobilo vlasnike – poduzetnike (tri parcele kupio je LPT koji je ujedno i najveći investitor te je izgradio nove proizvodne pogone gdje uspješno djeluje).

Velika preloška poduzeća

HESPO

HESPO d.o.o. iz Preloga vodeći je hrvatski proizvođač madraca, elastičnih podloga, tapeciranih kreveta i namještaja sa ukupno 18.500 m2 proizvodne površine i 515 zaposlenih djelatnika. Osnivač tvrtke je Preložanin Stjepan Hrešć koji ju je kao vrhunski organiziranu i uspješnu 2004. prodao švedskoj grupaciji Hilding Anders, vodećem europskom proizvođaču madraca. Od ukupne proizvodnje 22% ukupne prodaje svih proizvoda pripada izvozu u Njemačku, Austriju, Švicarsku, Francusku, Mađarsku, USA, Sloveniju, BiH, Makedoniju i Crnu Goru. U HESPO-u se ponose kvalitetom svojih proizvoda što je dokazano certifikatom o integriranom sustavu upravljanju kvalitetom te testiranjem svojih proizvoda u stranim institutima i u svojim proizvodnim pogonima, a HESPO d.o.o. je dobitnik velikog broja različitih nagrada i priznanja

LPT

Društvo L&P Tehnologije d.o.o. (skraćeno LPT), sa sjedištem u Prelogu, osnovano je 2000. godine kao društvo kćer u 100% vlasništvu multinacionalne korporacije Leggett & Platt, čije se sjedište nalazi u Carthage, u državi Missouri, u SAD. LPT danas ima 240 zaposlena, od kojih 170 radi u proizvodnji žičanih jezgri, a 70 u proizvodnji strojeva. U programu žičanih jezgri LPT danas ima status najvećega hrvatskoga, ali i regionalnog proizvođača različitih tipova žičanih jezgri za madrace i namještaj. Jedan dio današnje proizvodnje i današnjeg proizvodnog programa društva LPT postojao je i prije osnivanja samog društva, u sklopu društava Heplast d.o.o. i Hespo d.o.o. Nakon osnivanja društva LPT d.o.o. i dolaska novog vlasnika, cjelokupni je proizvodni asortiman značajno proširen novim proizvodima, otvorena su mnoga nova tržišta, uložena su značajna sredstva u nove strojeve i opremu, a osim toga konstantno se povećava i broj zaposlenih. Vrlo bitan dio današnjeg poslovanja je istraživačko- razvojni tim u kojem je petnaestak visokokvalificiranih i iskusnih stručnjaka iz strojarstva i elektrotehnike. Zaposlenici LPT-a danas su suradnici i autori nekoliko patenata zaštićenih u cijelom svijetu.
Više od 80 posto prihoda 2006. godine ostvareno je izvozom. Od samog početka poslovanja društvo ostvaruje godišnji porast prihoda više od 15 posto, a taj godišnji porast ostvaruje se gotovo u potpunosti u izvoznom dijelu. U prvom kvartalu 2008. realizirano je useljenje u nove proizvodno-skladišne prostore veće od 15.000 četvornih metara u novoj gospodarskoj zoni Prelog-Sjever. LPT je bio među 5 nominiranih tvrtki za dodjelu Zlatne kune 2007. u kategoriji srednjih trgovačkih društava.

ŠESTAN-BUSCH

Tvrtka Šestan-Busch d.o.o. iz Preloga bavi se proizvodnjom specijalnih zaštitnih sredstava i opreme za vojne, policijske i sportske namjene. Proizvodni program tvrtke obuhvaća kacige, pribor za osobnu dekontaminaciju, zaštitne maske te cijelu paletu proizvoda za zaštitu i druge namjene. Tvrtka je u rangu od tri do pet najboljih i svjetski poznatih proizvođača specijalnih vojnih kaciga, što je rezultat dvadesetipetogodišnjeg iskustva u razvoju i proizvodnji. Šestan-Busch d.o.o. približno 95 % cjelokupne proizvodnje izvozi u više od 25 zemalja širom svijeta (Njemačka, Češka, Poljska, Litva, Bugarska, UAE, Meksiko, Saudijska Arabija, Kolumbija i Kanada).. U proizvodnji se primjenjuje ISO standard 9001:2000 te vojni NATO standardi. Tvrtka Šestan-Busch je dio grupe u kojoj se tri izdvojene jedinice proizvodnje nalaze u Hrvatskoj, Njemačkoj i Češkoj. Do 2010. godine cilj je otvoriti još nekoliko kooperacijskih proizvodnji i to u Rusiji, Egiptu i Španjolskoj. Šestan Busch d.o.o. je dvije godine uzastopno, 2005. i 2006., od strane Hrvatske gospodarske komore proglašen najuspješnijim malim trgovačkim društvom u RH.

HEPLAST-PIPE

Heplast-Pipe d.o.o. je jedan od vodećih hrvatskih proizvođača polietilenskih (HDPE) i polipropilenskih (PP) cijevi i prateće opreme namijenjenih za sustave opskrbe pitkom vodom, opskrbe prirodnim plinom, odvodnje otpadnih i oborinskih voda, zaštite kablova,i toplovoda. Tvrtka je osnovana 1994. godine i danas zapošljava 55 djelatnika. Proces proizvodnje je gotovo u potpunosti automatiziran tako da zaposlenici u proizvodnom pogonu uglavnom obavljaju poslove kontrole i završnog pakiranja gotovog proizvoda.
Stalna ulaganja u nove tehnologije rezultiraju povećanjem kapaciteta i proširenjem asortimana. Heplast PIPE je implementirao integriran sustav upravljanja kvalitetom te posjeduje brojne certifikate o usklađenosti svojih proizvoda s europskim normama.

DOMET

Poduzeće Domet d.o.o. osnovano je 1988. god. u Donjem Mihaljevcu, u početku kao maloprodaja i veleprodaja alkoholnih i bezalkoholnih pića, a nešto kasnije djelatnost je proširena i na prodaju građevnog materijala. 1995. godine poduzeće je preselilo na novu lokaciju u Prelog gdje je započelo proizvodnju građevinske stolarije koja čini osnovnu djelatnost poduzeća.
Danas Domet zapošljava 40-tak radnika koji rade na prodajno-proizvodnom prostoru od 40.000 m2. Proizvode kvalitetne drvene prozore i balkonska vrata, a prozori drvo-aluminij u ponudi su već dugi niz godina. Odnedavno izrađuju masivna ulazna i sobna vrata.
Suvremeni CNC strojevi, vlastita pilana i sušara, stručni zaposlenici te veliki skladišni kapaciteti jamstvo su ispunjenja svih zahtjeva.

IZOLIT

Proizvodi tvrtke IZOLIT d.o.o. poznati su kao izolacijsko sredstvo u rashladnoj tehnici, procesnim postrojenjima i termotehnici na mnogim objektima u zemlji i inozemstvu. Proizvodi u obliku izolacijskih panela s različitim zaštitnim oblogama, poliuretanske ploče i izolacijske obloge cjevovoda i uređaja imaju najširu primjenu.
IZOLIT d.o.o. već se godinama bavi proizvodnjom izolacijskih panela, postavljanjem izolacija na sve vrste cjevovoda, spremnika i drugih uređaja procesne tehnike i termotehnike.
Proizvodi tvrtke IZOLIT d.o.o. izrađeni su od vrlo kvalitetnih materijala, uz poštivanje europskih normi i standarda.
Uz proizvodnju i montažu novih objekata IZOLIT ima veliko iskustvo u redovitom održavanju, rekonstrukcijama i adaptacijama izolacija na postojećim objektima.
Sustav upravljanja kvalitetom primijenjen u tvrtki IZOLIT zasnovan je na zahtjevima međunarodne norme ISO 9001:2000 i ima za cilj potpuno ispunjavanje zahtjeva za kvalitetom proizvoda/usluga i procesa.

DG – COMERCE

KOMET

Komet d.o.o. je poduzeće koje se bavi proizvodnjom metalnih proizvoda. U svom proizvodnom programu imaju izradu metalnih konstrukcija, pocinčanih gazišta, strojeva za obradu granita i mramora, cjevovoda, kućišta generatora i transformatora, metalnih kalupa, izmjenjivača topline, rezervoara za gorivo.
Posjeduju certifikat ISO 9001:2000 dobiven od certifikacijske kuće SGS i atest pogona za zavarivanje SLV 18 800.
Imaju zaposleno oko 130 radnika, a prostiru se na 19.000 m2 prostora od čega je 6.000 m2 proizvodnih prostora i 1.000 m2 skladišnih prostora.
Komet d.o.o. je dobitnik zlatne kune za najuspješnije trgovačko društvo u međimurskoj županiji u 2005. godini u kategoriji srednjih trgovačkih društava.

EUROBETON

Eurobeton, d.d. razvio se iz tvrtke Beton-Prelog, koji je utemeljen prije stotinu godina kao obrtnička zadruga, a danas posluje kao dioničko društvo u privatnom vlasništvu. Tvrtka zapošljava više stotina stručnjaka različitih specijalnosti, koji prate najsuvremenije trendove svjetske tehnologije. Vlasništvo najkvalitetnijih šljunčanih ležišta na površini gotovo milijun metara četvornih, jamči Eurobetonu d.d. lidersku poziciju u ovom dijelu Europe.
Danas Eurobeton d.d. posjeduje najsuvremeniju tehnologiju s automatiziranim elektroničkim upravljanjem, koje osigurava visoku kvalitetu i europske standarde. Na tržištu su poznati proizvodi Eurobetona d.d. jer su kao najkvalitetniji ugrađeni u sve kapitalne objekte u Hrvatskoj. Zbog iznimne kvalitete šljunčanog materijala obogaćenoga kvarcom i kvarcitom, Eurobeton d.d. proizvodi visokokvalitetne proizvode od svih vrsta betona te žbuke, mase za fugiranje i niveliranje, ljepila i ostale praškaste materijale za graditeljstvo.

MTČ

MTČ Tvornica dječje trikotaže d.d. Prelog samostalno je dioničko društvo nastalo podjelom Međimurske trikotaže d.d. Čakvec 1995.godine. Uz proizvodnju i prodaju baby, dječje i ostale trikotažne odjeće. Društvo se, od 1999.godine, bavi i ugostiteljskom djelatnošću. Naime sa 30.12.1998.godine MTČ Tvornici dječje trikotaže d.d. Prelog pripojilo se dioničko društvo MTČ Ugostiteljstvo i usluge Čakovec.
Danas je MTČ Tvornica dječje trikotaže d.d. Prelog poznati proizvođač baby i dječje odjeće na domaćem i stranom tržištu. Proizvodni program obuhvaća slijedeće grupe proizvoda: baby kapice, štramplice, maje, kombinezone, garniture, te dječje komplete, haljine maje i hlačice, te trikotažne proizvode za odrasle. Društvo ima vlastiti razvoj proizvoda, te je zahvaljujući dizajnu i kvaliteti proizvoda poznato na domaćem i stranom tržištu. Zaštitni znak proizvoda MTČ Tvornice dječje trikotaže d.d. Prelog je žabac LAMPY po kojem smo poznati na domaćem tržištu. Kreatori i konstruktori MTČ Tvornice dječje trikotaže d.d. Prelog rade na proširenju proizvodnog programa za odrasle, kako bi proizvode koje radimo za izvoz plasirali i na domaćem tržištu. Od 1999.godine MTČ Tvornica dječje trikotaže d.d. Prelog orijentirala se na formiranje vlastite maloprodaje, pa danas društvo ima 10 vlastitih prodavaonica.

Uloga lokalne uprave

Temelj dobrog upravljanja je planiranje, a za uspješnu poduzetničku priču Preloga zasluge umnogome treba pripisati i lokalnoj upravi koja je pokazala sposobnosti predviđanja potreba i mogućnosti širenja te pravodobnog planiranja što je rezultiralo izgradnjom tri poslovne zone. Nadalje, lokalna uprava je u stalnoj aktivnosti vezanoj uz unaprjeđenje poslovne infrastrukture te je vrlo dobro informirana o mogućnostima financiranja infrastrukturnih projekta ne samo iz gradskog proračuna, već i putem programa i poticaja sa državne razine i različitih natječaja. Kada su u pitanju zainteresirani ulagači predstavnici lokalne vlasti uvijek su im na raspolaganju, spremni se prilagoditi njihovim zahtjevima, a istovremeno štiteći interese građana svoga grada.

Već spomenuti hospitesi, nesumnjivo su utjecali na kreiranje poduzetničke atmosfere koja je postala i ostala glavno obilježje Preloga. Sama činjenica da je do izgradnje prve poslovne zone došlo još prije 30 godina, u socijalističkom društvenom uređenju, govori o tome koliko su Preložani «drugačiji». U demokratskom uređenju i samostalnoj Hrvatskoj, u Prelogu su se mijenjale stranke na vlasti, ali svaka je vlast u gospodarskoj politici slijedila smjernice razvoja poslovnih zona i podupiranja poduzetništva. To je vjerojatno i ključ uspjeha Preloga - svijest o koristima koje razvijeno gospodarstvo nosi lokalnoj zajednici, odlučnost lokalne uprave da iskoristi sve postojeće mogućnosti u osiguranju preduvjeta za razvoj gospodarstva koji su u njenoj nadležnosti i ono najvažnije, sposobnost lokalne uprave da se sve zamisli i projekte sprovede u djelo.

Vizija:

Može se reći da je vizija o gospodarskom razvoju koju su izgrađujući poslovnu zonu Istok prije tridesetak godina imali u Prelogu, ostvarena. Najblaže rečeno. Ono što je još jedna, dodana vrijednost čitavog projekta poslovnih zona jest to da je Prelog postao grad poželjan za život. Sredstva koje lokalna vlast ubire od izrazito visoke gospodarske aktivnosti omogućuju ulaganja u infrastrukturu, stambenu izgradnju i kvalitetu života, a to je uz veliki broj radnih mjesta počelo privlačiti mlade ljude na doseljenje i zasnivanje obitelji u Prelogu.

Izvori:

- razgovor s predstavnicima grada Preloga
- Međimurska županija u brojkama 2007.
- DVD izdanje «Grad Prelog u 2007. godini»
- www.prelog.hr
- www.hespo.hr
- www.lpt.hr
- www.sestan-busch.hr
- www.heplast-pipe.hr

↑ Top

LINKOVI

↑ Top

IZGRADNJA OBJEKATA


↑ Top

OSNIVANJE PODUZEĆA

OSNIVANJE PODUZEĆA

PDF Download

↑ Top

KLJUČNI SEKTORI

Ključnim gospodarskim sektorima Međimurske županije smatraju se prerađivačka industrija, osobito metalna i tekstilna te građevinarstvo.

 

TRADICIONALNI
INDUSTRIJSKI SEKTORI

  • Metalo-prerađivačka i.
  • Tekstil i prerada kože
  • Poljoprivreda
  • Prehrambena industrija
  • Graditeljstvo

 

TRADICIONALNI SEKTORI

Metaloprerađivačka industrija je oduvijek glasila za glavnu gospodarsku snagu Međimurja. Danas ona obuhvaća proizvodnju lijevanog željeza, metalnih konstrukcija, ambalaže, kotlova, alata, industrijske opreme (regali, konzole, postolja, ormari), proizvoda od kovanog željeza, željezničkih vagona, te strojeva, aparata i uređaja za razne namjene (npr. poljoprivredu i prehrambenu industriju, tekstilnu industriju, stambeno-komunalno opremanje, zaštitu okoliša i drugo).

Uz to, ona nudi i niz usluga iz svoje domene, od montaže raznih metalnih konstrukcija, postrojenja, cjevovoda i slično, preko zavarivanja, bravarskih poslova i tekućeg održavanja, do projektiranja, kontrole kvalitete, strojarskih i elektrispitivanja, te osposobljavanja i atestiranja stručnih djelatnika.

U 2006. poslovalo je 117 trgovačkih društava u metalnoj industriji s 2863 zaposlena i realiziranim prihodom od 992 milijuna kuna, 5,6% više nego prethodne godine. Prosječna neto plaća isplaćena u ovoj industriji iznosila je 3.771 kunu što je 21% više od županijskog prosjeka. Istovremeno u obrtništvu poslovalo je 114 obrta u proizvodnji proizvoda od metala.

Među značajnije poslovne subjekte, ovog sektora ubrajaju se:

  • Arteferro- Dohomont d.o.o. Goričan
  • Centrometal d.o.o. Macinec
  • EKO-Međimurje d.d. Šenkovec
  • Ferokotao d.o.o. Donji Kraljevec
  • Ferro-Preis d.o.o. Čakovec,
  • Komet d.d. Prelog,
  • Leško d.o.o. Vratišinec
  • Letina-inox d.o.o. Čakovec
  • Midi d.o.o. Ivanovec
  • Novi feromont d.o.o. Donji Kraljevec
  • Piramida d.o.o. Lopatinec
  • PPM”d.o.o. Čakovec
  • Primabiro d.o.o. Čakovec
  • Reinox d.o.o. Brezje
  • Radionica željezničkih vozila d.o.o. Čakovec
  • Senko d.o.o. Štefanec
  • Tehnix d.o.o. Donji Kraljevec
  • TE-PRO d.o.o. Sv. Martin na Muri
  • TMT d.o.o. Čakovec
  • TM d.o.o. Čakovec
  • Zavod za kontrolu kvalitete d.o.o. Čakovec

Ova su poduzeća izrazito izvozno orijentirana te kontinuirano ulažu u razvoj i nova znanja.

Tekstilna industrija ima dugu tradiciju u Međimurju. Unatoč brojnim problemima i žestokoj konkurenciji iz Kine i Indije tekstilna industrija se uspjela održati te je i dalje pri vrhu u županiji prema ukupnom prihodu, izvozu i broju zaposlenih. Od ukupnog broja poduzetnika županije, na tekstilne tvrtke otpada njih 56 ili 2,8%, a zapošljavaju 3 922 djelatnika ili 16,4%. Ukupni prijavljeni prihod tekstilaca Međimurja za 2006. iznosio je 724,3 milijuna kuna, a oporezovana dobit 41,5 milijuna.

Nekada najveća međimurska tekstilna tvrtka Međimurska trikotaža Čakovec, zapošljavala je preko 3000 djelatnika, ali je u razdoblju tranzicije i pretvorbe podijeljena na desetak manjih dioničkih društava, koja su zatim tijekom nekoliko godina privatizirana. Među slijednicima nekadašnjeg diva najveći su MTČ d.d. Čakovec, MTČ Tvornica rublja d.d. Čakovec, MTČ Tvornica čarapa d.d. Čakovec, MTČ Tvornica dječje trikotaže d.d. Prelog i MTČ Tvornica trikotaže d.d. Štrigova. Među značajnije predstavnike tekstilne industrije u županiji, osim MTČ-a, spadaju pretežno izvozno orijentirane tvrtke kao što su Čateks d.d. Čakovec, Betex d.o.o. Belica, Tubla d.o.o. Čakovec, Modna industrija konfekcije d.o.o. Čakovec, Modeks d.d. Mursko Središće i drugi.

Poljoprivreda. Međimurje je pretežito ruralno područje s odličnim uvjetima za poljoprivrednu proizvodnju. U Međimurju postoji približno 50.000 ha obradive površine od kojih oranice i vrtovi zauzimaju 35.667 ha, voćnjaci 2.829 ha, vinogradi 1.126 ha, a livade 9.983 ha. Prema popisu poljoprivrednog stanovništva registrirano je 21.000 poljoprivrednih gospodarstava koji u svome vlasništvu posjeduju 37.000 ha poljoprivrednog zemljišta.

Najzastupljenija kultura na oranicama su žitarice (71,68%), povrće (18%), industrijsko bilje (3,87%) i krmno bilje (3,94%). Najpoznatiji poljoprivredni proizvod Međimurja je krumpir, a županija je na prvom mjestu u Hrvatskoj s 18,3% od ukupnih površina pod krumpirom.
Ukupna površina voćnjaka u Međimurskoj županiji je 915,44 ha, od čega je 502,46 ha plantažnih voćnjaka, odnosno gotovo 55%. Udio plantažnih voćnjaka u ukupnoj površini voćnjaka na nivou Republike Hrvatske je 30%. Proizvodnja jabuka u Međimurskoj županiji pokriva oko 25% ukupne proizvodnje jabuka u Hrvatskoj.

Od većih poljoprivrednih poduzeća ističe se Agromeđimurje d.d. koje ima objedinjenu proizvodnju oraničkih kultura, voća, povrća i stoke na velikim površinama i u velikim količinama.

Prehrambena industrija. Nastavno na razvijenu poljoprivredu u Međimurju se vremenom razvila i prehrambena industrija koja je i danas snažna i perspektivna.
Poduzeće Čakovečki mlinovi je jedna od najvećih u Hrvatskoj u meljavi pšenice i proizvodnji pekarskih proizvoda, a zapošljava oko 750 radnika. Približno 2/3 žitarica koje koristi za daljnju reprodukciju dolazi s međimurskih oranica.

Nositelj mesne industrije Međimurja je Mesna industrija Vajda koja proizvodi velike količine mesa i mesnih prerađevina otkupljujući sirovinu od uglavnom domaćih stočara.

Još jedan, veliki proizvođač mesa je Perutnina Ptuj Pipo iz Čakovca, jedan od vodećih hrvatskih proizvođača pilećeg i purećeg mesa.

U mliječnoj industriji postoji nekoliko manjih mljekara, od kojih se veličinom ističe mljekara Hamer.

U novije vrijeme sve više vinogradara svoja vina etiketira i nudi kao robnu marku na tržištu. Podaci govore o 40 vinara koji proizvode 160 vina sa zaštićenim geografskim podrijetlom pa možemo govoriti i o zamahu vinarske industrije u Međimurju.

Obilježje prehrambene industrije Međimurja jest da u njoj posluje relativno mali broj subjekata koji su izrazito veliki i svojim kapacitetima i ugledom predstavljaju bitne igrače u hrvatskoj prehrambenoj industriji. Također je primjetno da većinu sirovina prehrambena industrija u Međimurju nabavlja upravo od međimurskih poljoprivrednika što je izvrstan primjer zdrave suradnje na lokalnoj razini.

Graditeljstvo je međimurska tradicija. Unatrag petnaestak godina osnovano je niz novih privatnih tvrtki koje su preuzele veliki dio graditeljskog tržišta, a među njima su najveći Team d.d. Čakovec i Međimurje Graditeljstvo d.o.o. Čakovec. Među veće graditeljske tvrtke u županiji spadaju još Tegra d.d. Čakovec, Međimurje-Inženjering d.d. Čakovec, Đurkin d.o.o. Čakovec, Izgradnja d.o.o. Domašinec, i druge. U 2006. u županiji je poslovalo 266 građevinskih tvrtki koje su zapošljavale 3513 radnika, a prijavile su ukupan prihod od 1,42 milijarde kuna i oporezovanu dobit od 39,57 milijuna kuna. Istovremeno je u poslovalo i 500 obrta u građevinarstvu.

Građevinska industrija prati trendove razvoja regionalnog gospodarstva te se nastavlja širiti uz rastuću potražnju i sve veća očekivanja klijenata.

 

SEKTORI U RAZVOJU

  • Informacijsko-komunikacijske tehnologije
  • Logistika i poslovne usluge
  • Obnovljivi izvori energije
  • Turizam

 

SEKTORI U RAZVOJU

Informacijsko-komunikacijske tehnologije. Prema izvješću Svjetskog gospodarskog foruma iz 2007. Hrvatska ima najbolje uvjete za razvoj ICT sektora u Jugoistočnoj Europi. Regulativa je znatno unaprijeđena, a država, poduzeća i velik dio građana koriste moderne tehnologije. Prema ljestvici iz ovog izvješća Hrvatska je na 46. mjestu na svijetu prema razvijenosti informacijskog društva.

ICT sektor je osobito razvijen u sjevernoj Hrvatskoj. Potencijali ovog sektora u Međimurju vezani su uz blizinu Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, koji generira sve veći broj informatički obrazovanih mladih ljudi iz Međimurja, i rastuću poduzetničku aktivnost, koja rezultira sve većim potrebama za modernim informatičkim rješenjima.

Najsnažniji iskorak u pozicioniranju međimurskog ICT sektora napravljen je osnivanjem Međimurskog IT Clustera (MIT Cluster) koji okuplja 11 poduzeća i pokazuje opredijeljenost za zajedničko djelovanje u nastupu prema tržištima i širenju obujma i kvalitete poslovanja. MIT Cluster je dio Saveza hrvatskih ICT udruga – cro.ict.

Logistika i poslovne usluge. Ovaj sektor se, u skladu s ubrzanim i tehnološki naprednim rastom, razvija kao podupirući segment gospodarstvu. Međimurje se zbog svojeg strateškog geografskog položaja i izvrsne prometne infrastrukture nameće kao idealna lokacija za uspostavljanje logističkih i distribucijski centara. Poznavanje poslovnih prilika na tržištima bivše SFRJ, poznavanje slavenskih jezika u regiji, veliki broj školovanih špeditera i prijevoznika također su aduti Međimurje kao logističkog centra, a treba naglasiti i da poduzetničke zone svojim kapacitetima mogu odgovoriti prostornim zahtjevima logističke industrije.

Vezano uz poslovne usluge, treba naglasiti potrebu tehnološki naprednih i inovativnih međimurskih tvrtki za još većim tehnološkim iskorakom i mogućnošću za testiranjem i razvijanjem svojih ideja i inovacija na još višoj tehnološkoj i ekspertnoj razini. Upravo je tu očit prostor za razvoj agencija koje će nuditi specifične savjetničke usluge na polju financiranja, marketinga, organizacije, ostvarivanja prava na korištenje poticajnih mjera, pripremi projekata za EU fondove, umrežavanja i slično. Takva poduzeća u Međimurju već postoje ali rastuće potrebe za navedenim uslugama jamče ubrzani rast sektora poslovnih usluga.

Obnovljivi izvori energije. Na početku novog tisućljeća obnovljivi izvori imaju sve veću ulogu u svjetskoj proizvodnji energije. Međimurje je područje u kojem je svijest o ograničenosti fosilnih izvora energije i potrebi iskorištavanja obnovljivih izvora visoko razvijena, a potencijali su evidentni.

Hidroenergetski potencijal se koristi već desetljećima kroz dvije hidrocentrale na rijeci Dravi. Prepoznata je prilika i u energiji vjetra te se na odabranim lokacijama provode mjerenja snage vjetra kako bi se dobili podaci o optimalnim lokacijama za izgradnju vjetroelektrana za koje su strani ulagači već pokazali zanimanje.

Sa svojim šumskim površinama i razvijenom stočarskom proizvodnjom Međimurje predstavlja potencijal i za korištenje biomase, a postojeće površine pod uljanom repicom bi se mogle dalje proširiti i na neobrađene oranice, budući da postoje konkretni interesi za proizvodnju biodizela iz ove sirovine.
Energiju sunca već koriste brojni pojedinci i poduzeća za grijanje stambenih i radnih prostora putem solarnih kolektora, a primjetno je uključivanje jedinica lokalne samouprave putem instaliranja javne rasvjete na solarni pogon.

Znatan je potencijal korištenja geotermalne energije iz dva izvora na području Međimurja, od kojih jedan u donjem Međimurju, a drugi u gornjem.

Veliki doprinos u kreiranju poticajnog ambijenta za korištenje OIE dat će i osnivanje Međimurske energetske agencije koja će aktivno sudjelovati u izradi strategije energetskog razvitka Međimurske županije, promociji energetske učinkovitosti i ispitivanju potencijala za iskorištavanje obnovljivih izvora energije na području Međimurja. MEA će, između ostalog, preuzeti i dalje razvijati ove inicijative te aktivno sudjelovati u svim nacionalnim i fondovima EU vezanim uz energetiku, pružati podršku u uvođenju dobrih energetskih praksi, promicati koncept održivosti, pružati informacije i savjete te nuditi niz drugih usluga lokalnoj zajednici.

Turizam je grana od koje sve više Međimuraca ostvaruje značajne prihode i od koje se puno očekuje u budućnosti. Globalni trendovi koji favoriziraju autentične turističke proizvode i autohtonu turističku ponudu upravo idu na ruku Međimurju koje svojim prirodnim ljepotama i kulturnom baštinom ima puno toga za ponuditi posjetiteljima. Sve se više vinara okreće ozbiljnijoj i tehnološki naprednijoj proizvodnji te brendiranju autohtonih vina, a tradicionalni kulinarski specijaliteti i ekološki proizvedena hrana veliki su adut međimurskog turizma. Primjetan je povećani broj projekata vezanih uz poboljšanje turističke ponude kao što su brojne kušaonice vina, vinske ceste, biciklističke staze i sl. a najveći poticaj razvoju turizma dala je gradnja Toplica Sveti Martin koje su se vrlo brzo pozicionirale kao vodeće toplice šire regije te kvalitetom svog proizvoda osvojile brojna priznanja i nagrade. Uspješno poslovanje Toplica nagnalo je vlasnike da prošire kapacitete i ponudu pa se može reći da je Međimurje od mjesta za izlet, postalo mjesto za odmor.

U ovom trenutku Međimurje ima 900 turističkih kreveta, od toga 400 s četiri zvjezdice. U turizam je zadnjih godina uloženo oko 25 milijuna eura, od toga 18 milijuna eura u Toplice. Ciljani razvoj turističkih kapaciteta u Međimurju smjera na 5 000 kreveta, 2000 novih radnih mjesta u turizmu i do 300 000 noćenja godišnje.

↑ Top

GOSPODARSKI PROFIL

Osnovni podaci

  • BDP per capita (2005. g.) – 5323 € …više
  • broj poduzeća (2006. g.) – 1979 (rast od 9.2% u odnosu na prethodnu godinu) izvoz – 279 milijuna kuna (pokrivenost uvoza izvozom 87%)
  • stopa nezaposlenosti (2007. g.): 11.4% (Za izračun stope nezaposlenosti korišteni su podaci o aktivnim osiguranicima mirovinskog osiguranja)

Gospodarstvo Međimurske županije temelji se na snažnoj prerađivačkoj industriji, graditeljstvu i poljoprivredi. U novije vrijeme sve više jača i turistički sektor koji pokazuje velike potencijale rasta.

U 2005. godini BDP Međimurske županije je porastao za 6% na 5323 eura po stanovniku i na razini je od 75% od prosjeka BDP-a Republike Hrvatske.

Međimurje karakterizira veliki broj poduzetnika i izrazita poduzetnička aktivnost pa je tako na dan 31.12.2006. zabilježeno 1979 registriranih poduzetničkih subjekata. Strukturni sastav prema djelatnostima pokazuje da je, uz nezaobilaznu trgovinu kojom se bavi trećina poduzetnika, poduzetništvo u najvećoj mjeri fokusirano na prerađivačku industriju gdje posluje 395 poduzetnika (20% od ukupnog broja poduzetnika) i građevinarstvo s 266 poduzetnika (13,4% od ukupnog broja poduzetnika).

Poduzetnici Međimurske županije su u 2006. prijavili 9745 milijardi kuna ukupnog prihoda i 395 milijuna kuna dobiti nakon oporezivanja, a prosječno su zapošljavali 23 969 radnika. Međimursko gospodarstvo je izvozno orijentirano i u 2006. bilježi rast izvoza od 24,4% u odnosu na prethodnu godinu, a izraženo u kunama izvezeno je roba za 279 milijuna kuna i ostvarena pokrivenost uvoza izvozom od 87% što je odličan rezultat s obzirom na činjenicu da je taj pokazatelj na državnoj razini iznosi 48,3%.

Jedan od nositelja gospodarskog života županije je i obrtništvo, tradicionalno obilježje Međimurja. U 2007. Međimurska županija je ušla s 1938 registriranih obrta, od kojih 549 u proizvodnom obrtništvu, 497 u građevinarstvu, 374 u trgovini na malo, 223 u ugostiteljstvu i 209 u prometu.

↑ Top

OPĆENITO

Međimurje je najsjevernija županija u Hrvatskoj koja graniči sa Slovenijom i Mađarskom. Poznata je po tradiciji u poduzetništvu, povoljnom poslovnom okruženju, ali isto tako i po ljepoti prirode i visokoj kvaliteti života.

Video o Međimurju

Osnovne informacije

Površina - 730 km² Stanovništvo - 118.426 Visoka gustoća naseljenosti - 164.2 stanovnika/km²

Blizina važnih središta:

Budimpešta 260 km

Beč 280 km

Graz 160 km

Műnchen 527 km

Rim 940 km

Ljubljana 191 km

Maribor 88 km

Zagreb 90 km

Republika Hrvatska je teritorijalno i administrativno podijeljena na 21 županiju. Jedna od njih je i Međimurska županija. Sa svojih 730 km² površine smještena je na samom sjeverozapadu Hrvatske, u međuriječju Drave i Mure. Zbog povoljnog geografskog položaja i gospodarske razvijenosti Međimurska županija se danas prepoznaje kao mjesto visoke kvalitete života za svojih 118 426 stanovnika. Stanovništvo pretežno živi u ruralnim naseljima u 22 općine, a središte i glavni grad Međimurske županije, Čakovec, jedan je od tri grada u županiji. Visoka gustoća naseljenosti od 164 stanovnika/km² čini je najgušće naseljenom hrvatskom županijom.

Međimurska županija dijeli granicu s dvjema EU članicama Slovenijom i Mađarskom, te kao takva predstavlja vrata Hrvatske i idealna je lokacija za širenje poslovanja prema jugoistočnoj Europi.

Međimurska županija je smještena u području umjereno tople, vlažne klime s dobro izraženim godišnjim dobima relativno vrućih ljeta, hladnih zima, brzim porastom temperatura u proljeće i povoljnim temperaturnim prilika u jesen. Reljefno se ističu dvije cjeline, brežuljkasti dio - Gornje Međimurje i plodna nizina - Donje Međimurje.

Kroz povijest

Povijesno gledano, Međimurje je bilo naseljeno još od antičkih vremena, a najstariji pisani dokument u kojem se spominje ime Međimurja datira iz 1203. godine. Međimurje je dijelilo burnu i krvavu prošlost ovog dijela srednje Europe, a najprosperitetnije razdoblje vezuje uz vladavinu hrvatske velikaške obitelji Zrinskih u 16. i 17. stoljeću. Zbog izravne veze s ovom poznatom obitelji Međimurje se naziva županijom Zrinskih.

S 19. stoljećem i industrijskom revolucijom u Međimurju se udaraju temelji industrijskog razvoja i zameci tekstilne, građevinarske i prehrambene industrije koje su vremenom, uz metaloprerađivačku, postale zaštitni znak međimurskog gospodarstva.

Moderna infrastruktura

Geografska lokacija županije utjecala je na stvaranje izrazito razvijene prometne infrastrukture, osobito cestovne i željezničke, a komunalna infrastruktura (struja, voda, plin, telefon, internet) je izgrađena i dostupna na gotovo cjelokupnom prostoru županije. Sa svoje dvije rijeke Međimurje ima i veliki energetski potencijal koji je dijelom iskorišten gradnjom dviju hidroelektrana na Dravi.

Predani i uvijek ljubazni ljudi

Ono što se uvijek spominje kao posebnost Međimurja su njegovi žitelji, Međimurci, znani kao vrijedni ljudi izrazitog poduzetničkog duha i visoke radne kulture. Iskustva mnogih govore da su Međimurci isto tako uvijek ljubazni, gostoljubivi i prijateljski raspoloženi zbog čega se u Međimurju svatko osjeća dobrodošao.

↑ Top

INVESTICIJSKA KONFERENCIJA

Investicijska konferencija održana je 18. i 19. lipnja 2008. u Toplicama Sveti Martin koje su smještene u mjestu Grkaveščak, u blizini Svetog Martina na Muri. Osim predivnog ambijenta i opuštajuće atmosfere, razlog za odabir ove lokacije kao mjesta održavanja konferencije bio je i taj što su upravo same toplice primjer uspješnog ulaganja u Međimurje o čemu najbolje govore i planovi o daljnjem proširenju turističke ponude i smještajnih kapaciteta, koji su dijelom već i u fazi realizacije.

Sama Investicijska konferencija okupila je sudionike izravno i posredno involvirane u investicijske procese. Konferenciji su prisustvovali  predstavnici Uprave za poticanje izvoza i ulaganja pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, Agencije za promicanje izvoza i ulaganja RH, zatim najviši predstavnici Međimurske županije te načelnici općina koje upravljaju poslovnim zonama u Međimurju. Odazvali su se i predstavnicima međimurskih poduzeća koja su uspješan primjer investicija u Međimurju, bilo da se radi o vlastitom ulaganju ili stranim ulagačima. 

↑ Top

PROMOCIJSKI PAKET

Rezultati istraživanja bili su temelj za koncipiranje vodiča za investitore te pregleda poduzetničkih zona korisnih za potencijalne ulagače i subjekte povezane s ulaganjima.

Uz navedeni tiskani promotivni materijal, pripremljena je i multimedijalna prezentacija, koja na atraktivan način predstavlja Međimurje, poslovne zone i poslovnu okolinu općenito, s posebnim naglaskom na prednosti odnosno razloge za ulaganje. Multimedijalna prezentacija sadržava i izjave lokalnih dužnosnika koje potvrđuju otvorenost i podršku lokalne samouprave investicijskim projektima te izjave uspješnih poduzetnika čija iskustva i poslovni rezultati govore o Međimurju kao području s izvrsnim preduvjetima za prihvat investicijskih projekta.

Uključujući i ovu internetsku stranicu, sve navedeno čini jedan moderan, informativan i dojmljiv promocijski paket Međimurske županije. Aktivnosti na izradi promocijskog paketa završene su u lipnju tako da je čitav materijal prezentiran na središnjoj aktivnosti cijelog projekta - Investicijskoj konferenciji.

↑ Top

ISTRAŽIVANJE POTENCIJALA

Istraživanje potencijala Međimurske županije kao ulagačke destinacije

Da bismo uopće definirali profil investitora koji bi bili zainteresirani za Međimurje kao ulagačko odredište, morali smo prikupiti i analizirati podatke o ekonomskom profilu Međimurja te istražiti mogućnosti za razvoj i rast pojedinih gospodarskih sektora i djelatnosti. U tu svrhu angažiran je ekspert  koji je proveo istraživanje u sljedećim područjima:

  • gospodarski profil županije

  • ključni gospodarski sektori

  • poduzetnička infrastruktura

  • razvojni planovi višeg i nižeg reda

  • struktura radne snage

  • poduzetničke zone

  • studije slučaja uspješnih stranih i domaćih poduzeća

  • projekti ulaganja

↑ Top

PARTNERI NA PROJEKTU

Međimurska županija

Međimurje County
Odsjek za europske integracije
e-mail: eu.info@medjimurska-zupanija.hr
R. Boškovića 2
HR - 40000 ČAKOVEC
Phone (office): +385 40 374 017
Fax: +385 40 374 016
www.medjimurska-zupanija.hr

 

Zala Megyei Fejlesztési Közhasznú Társaság

Zala County Non-Profit Development Company
26 Arany János str.
H-8912 Nagypáli
Hungary
Phone (office) + 36 92 564-048
Fax + 36 92 564-049
e-mail: kasza.sandor@zalamegye.hu
www.zmf-kht.hu

 

Euroregionális Koordinációs Iroda Közhasznú Társaság

Euro Regional Coordination Office Company
Kossut Lajos u.6.
H-8900 Zalaegerszeg
Hungary
Phone (office) +36 94 511 440
e-mail: eki@savaria.hu

 

Zalalövő Város Önkormányzata

Local Government of Zalalövő
Szabadság tér 1.
H-8999 Zalalövő
Hungary
Phone (office) + 36 92 371 034
e-mail: pmhivatal@zalalovo.hu

 

 

↑ Top

PRIČE O USPJEHU


↑ Top

VODIČ ZA INVESTITORE


↑ Top

PODUZETNIČKE ZONE

KOTORIBA JUG

Veličina 21,74 ha
Slobodno za prodaju 14,50 ha
Komunalni doprinos Nema
Infrastruktura Potpuno opremljena komunalnim uslugama osim kanalizacijskog sustava.
Prometna povezanost Dobra povezanost s ostalim regijama i Mađarskom preko željeznice koja prolazi kroz Kotoribu i županijske ceste Kotoriba – D. Vidovec. Prekogranični most i nova prilazna cesta za autoput Goričan – Rijeka će se graditi u skoroj budućnosti.
Postojeće djelatnosti u zoni Obrada metala, proizvodnja sokova, pekara, pogon za preradu žitarica i uljane repice (PZ Čakovec).
Lokalni poticaji Nema komunalnog doprinosa, smanjena komunalna naknada.

DONJI KRALJEVEC SJEVER

Veličina 30,90 ha
Slobodno za prodaju 8,70 ha
Komunalni doprinos 5,00 kn/m³ za proizvodna poduzeća
8,00 kn/m³ za poslovne prostore
Infrastruktura Djelomično opremljena komunalnom infrastrukturom.
Prometna povezanost 5 km od autoputa Goričan – Zagreb gdje se nalazi i pristup željeznici, vrlo dobra povezanost s ostatkom Hrvatske kao i sa Slovenijom i Mađarskom
Postojeće djelatnosti u zoni obrada metala (Novi Feromont, Ferokotao), trgovina(Pekara Cvek, Toni d.o.o.), proizvodnja keramike (Kerbek d.o.o.), izrada PVC stolarije, hladnjača (Agromeđimurje), Gramex, Hema
Lokalni poticaji -

POSLOVNI PARK MEĐIMURJE

Veličina 68,00 ha
Slobodno za prodaju 68,00 ha
Komunalni doprinos 20,00 kn/m3 (2.7 €/m3) volumen iznad 6 m visine – 10,00 kn/m³
Infrastruktura Postoji do zone, kroz godinu dana kompletna infrastruktura i u zoni
Prometna povezanost Uz zonu prolazi željeznica i zaobilaznica Čakovca. Vrlo dobra povezanost s ostatkom Hrvatske te Slovenijom i Mađarskom. Udaljenost od autoputa je 7 km, a samo nekoliko kilometara dalje nalazi se sportski aerodrom.
Postojeće djelatnosti u zoni U industrijskoj zoni ISTOK (Grad Čakovec) koja se nalazi nasuprot Poslovnog parka djeluju sljedeća poduzeća:
- Tubla tekstil – tekstilna proizvodnja
- MGP – veleprodaja i maloprodaja
- Transport Arno – transport
- Trgokontakt – veleprodaja i maloprodaja
- Perutnina Ptuj PIPO – proizvodi od peradi
- UNIMER – reciklaža
- Veterinarska stanica Čakovec – veterinarske usluge

GOSPODARSKA ZONA SV. MARTIN NA MURI

Veličina 14,00 ha
Slobodno za prodaju 2,00 ha
Komunalni doprinos 15,00 kn/m³
Infrastruktura Potpuno opremljena komunalnim uslugama osim kanalizacijskog sustava koji će se izgraditi.
Prometna povezanost Udaljena 6 km od Murskog Središća (granični prijelaz sa Slovenijom), a 21 km od Čakovca.
Postojeće djelatnosti u zoni CNC obrada metala, zubna protetika, PVC stolarija, trgovačko - skladišni objekti, tostiranje soje, servis automobila.
Lokalni poticaji Mogućnost oslobođenja od plaćanja komunalnog doprinosa.

GOSPODARSKA ZONA PRELOG - SJEVER

Veličina 19,20 ha
Slobodno za prodaju 4,80 ha
Komunalni doprinos 6,00 kn/m³
Infrastruktura Trafostanica, nisko naponska struja, ulična rasvjeta, prilazne ceste i nogostup, vodovod, plinovod, kanalizacijski sustav.
Prometna povezanost 8 km do autoputa Goričan – Zagreb, 15 km do Čakovca.
Postojeće djelatnosti u zoni Prerada plastike, transport i logistika.
Lokalni poticaji Mogućnost pregovora oko visine komunalnog doprinosa.

ZONA PODUZETNIŠTVA MALA SUBOTICA

Veličina 14,90 ha
Slobodno za prodaju 14,90 ha
Infrastruktura Kompletno opremljena do lipnja 2008
Prometna povezanost Udaljena 2 km od autoputa Goričan – Zagreb, 5 km do Čakovca.
Moguće djelatnosti u zoni Namjenjena za proizvodne i uslužne djelatnosti.
Lokalni poticaji Mogućnost oslobođenja od plaćanja komunalnog doprinosa.
↑ Top

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA


↑ Top

NAVIGACIJA SASTRANE


↑ Top

GLAVNA NAVIGACIJA


↑ Top

KONTAKT

Projekt provodi:
REDEA – Regionalna razvojna agencija Međimurje

Bana Josipa Jelačića 22
40000 Čakovec

tel. +385 (0)40 395 560
fax. +385 (0)40 395 142
e-mail: redea@ck.t-com.hr
www.redea.hr

↑ Top

PROJEKTNI TIM

Ana Kralj
voditeljica projekta
tel. +385 (0)40 395 535
ana.kralj@redea.hr

Jako Horvat
asistent
tel. +385 (0)40 395 538
jako.horvat@redea.hr

Marina Turk
administrator
tel. +385 (0)40 395 571
marina.turk@redea.hr

↑ Top

AKTIVNOSTI

Za bolje razumijevanje čitavog projekta najpraktičnije je prikazati ga kroz slijed projektnih aktivnosti. Kao što je spomenuto, cilj projekta je uobličiti i standardizirati ponudu za potencijalne investitore u Međimursku županiju.

↑ Top

O PROJEKTU

InveStimulation (punim nazivom Cross - Border Investment Stimulation Programme by Setting – Up a Net - Structure Based on the Pilot – Project) je projekt kojeg je Regionalna razvojna agencija Međimurje - REDEA uspješno prijavila na natječaj u okviru EU programa susjedstva INTERREG IIIA pod prioritetom «Ekonomsko - socijalna kohezija i Razvoj ljudskih resursa» te mjerom «Zajednički ekonomski prostor», a s provedbom se započelo u prosincu 2007. godine.

Projekt je usmjeren na zajedničku promociju ulagačkih mogućnosti u pograničnom području, Međimurskoj županiji i mađarskoj Zala županiji. Smisao je istražiti njegove potencijale kao ulagačkog odredišta i prema tome izraditi promocijski paket koji će potencijalnim ulagačima pomoći u donošenju odluke o pokretanju ili proširenju poslovanja u ovoj regiji.

Riječ je o zajedničkom projekta koji se provodi u suradnji s partnerom - Razvojnom agencijom Zala županije. Oba partnera provode slične aktivnosti (svaki u svojoj županiji) te pripremaju slične promocijske pakete, s time da je projekt u Mađarskoj službeno završen u siječnju ove godine.

Proračun projekta iznosi 104.469,76 EUR od čega je 75% sufinancirano iz programa PHARE 2006.

Kao završetak aktivnosti vezanih uz projekt predviđen je kraj kolovoza 2008. godine, s time da će se pripremljeni promocijski paket koristiti i u narednom razdoblju u sklopu promicanja ulaganja u Međimurje kao jedne od djelatnosti REDEA-e.

INTERREG IIIA - PREKOGRANIČNA SURADNJA

PROGRAM ZA SUSJEDSTVO SLOVENIJA – MAĐARSKA – HRVATSKA 2004. – 2006.

INTERREG je najšira inicijativa EU Zajednice, financirana iz Europskog regionalnog razvojnog fonda. Cilj inicijative je povećanje ekonomske i socijalne kohezije promoviranjem prekogranične, transnacionalne i međuregionalne suradnje koja će omogućiti uravnoteženi razvoj čitavog područja Zajednice.

Cilj linije A inicijative INTERREG je poticanje prekogranične suradnje između pograničnih regija u susjednim zemljama u svrhu ostvarivanja ujednačenog ekonomskog i društvenog razvoja.

Hrvatska sudjeluje sredstvima iz CARDS ili PHARE programa u iznosu od 6 milijuna eura za razdoblje 2004.-2006., dok Slovenija i Mađarska svoj doprinos daju s više od 20 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj za isto razdoblje.

U Hrvatskoj program pokriva 10 županija: Osječko-baranjsku, Virovitičko-podravsku, Koprivničko-križevačku, Međimursku, Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku, Zagrebačku (bez Grada Zagreba), Karlovačku, Primorsko-goransku i Istarsku.

«Europska unija sastoji se od 27 država članica koje su se obvezale postupno udruživati svoje znanje, resurse i budućnost. Zajedno, tijekom pedesetogodišnjeg razvoja stvorili su područje stabilnosti, demokracije i održivog razvoja u svrhu očuvanja kulturne raznolikosti, tolerancije i inddividualnih sloboda.

Europska unija obvezna je dijeliti svoja dostignuća s državama i ljudima izvan svojih granica».

↑ Top

OBJAVLJEN JAVNI NATJEČAJ ZA PRODAJU NEKRETNINA NA PODRUČJU GOSPODARSKE ZONE “POSLOVNI PARK MEĐIMURJE”

Prijedlog organizacije prostora bivše vojarne u prvom je redu pripremljen kao podloga za širu javnu raspravu na temelju koje bi se trebao stvoriti konsenzus oko pitanja izgradnje “Centra znanja” u Međimurskoj županiji.

Nakon što je Skupština Međimurske županije pozitivno ocjenila i odobrila koncept, naša je dužnost da pokrenemo i realizaciju projekta. Iz tog razloga ovaj koncept služi i za potrebe objavljenog natječaja kao smjernice za ponuđače da pripreme ponude u skladu sa zahtjevima i potrebama Međimurske županije.

Sve ideje i komentare koje ponuđači predlože ćemo uzeti u obzir, a kvaliteta predloženih rješenja će biti jedan od kriterija na temelju kojih će se odabrati najbolji ponuđač. Sam prijedlog je vrlo usko povezan sa svim strateškim dokumentima na razini EU, Republike Hrvatske i direktno adresira probleme istaknute u Regionalnom operativnom programu (ROP).

Prijedlog organizacije prostora bivše vojarne te javni natječaj za prodaju nekretnina na području gospodarske zone “Poslovni park Međimurje” možete preuzeti na stranicama REDEA-e, www.redea.hr 
 

↑ Top